Činjenice za ključ u bravu

Dokumentu osobitu težinu podaruje činjenica da ga je sastavila čak petorica posebnih izvjestitelja iz Alžira, Pakistana, Velike Britanije, Argentine i Austrije. José Diaz, glasnogovornik visoke povjerenice za ljudska prava, požalio se na pokušaje da se njihova stručnost dovede u pitanje isključivo zbog državne pripadnosti: «Podsjećam da je Povjerenstvo posebne izvjestitelje odabralo na temelju njihovoga iskustva, integriteta i nepristranosti.»

Težinu izvješću podaruju i jasne poruke: međunarodno pravo mora vrijediti i za Guantanamo, nalog za uhićenje mora izdati ili poništiti redovni sud, u protivnom zatočenici moraju biti pušteni na slobodu, ukoliko postoje dokazi, mora ih osuditi redovni sud uz prethodni redovni postupak. Osim toga, stoji doslovno u izvješću, «vlada SAD-a smjesta bi morala zatvoriti zatočenički logor u Guantanamu». «Tako dalje ne ide, jer činjenica da Guantanamo postoji i da su tamo zatvoreni ljudi proturječi minimalnim standardima međunarodnog prava», kaže jedan od izvjestitelja, Austrijanac Manfred Nowak.

Stručnjaci su u istrazi proveli godinu i pol dana, ispitujući bivše zatvorenike iz Guantanama, članove njihovih obitelji i odvjetnike. Logor nisu posjetili, jer im američka vlada nije dopustila da izravno razgovaraju sa zatočenicima. Tu činjenicu Washington sada zlorabi, kritizirajući izvješće da počiva na načelu «rekla-kazala», a ne na činjenicama. Ono će se u ožujku naći na dnevnome redu sjednice Povjerenstva za ljudska prava UN-a.