Članstvo u EU pojačava u Mađarskoj strah od vala doseljenika

Kao i u slučaju Poljske tako će i Mađarska zbog svojeg zemljopisnog položaja ubuduće preuzimati posebne zadaće, jer je izložena posebnim izazovima na svojoj istočnoj granici koja je ujedno i vanjska granica Europske Unije. Nova pravila - poput Schengeskog i Dublinskog sporazuma - kod Mađara ne izazivaju veliko odušeljenje. Jer, prije ulaska u članstvo EU u Mađarskoj su osobe kojima je odbijen zahtjev za azil jednostavno nastavile svoj put prema Zapadu, ali danas takve se osobe moraju vratiti u Mađarsku. Ovakva stvarnost stavlja mađarsko članstvo u Uniji u loše svjetlo, jer u zemlji ionako vlada odbojnost prema izbjeglicama. U idućem prilogu poslušajte informacije o mađarskom članstvu u Uniji i strahu od velikog vala doseljenika.

U Budimpešti se otvara kineska škola, a razlog je što u Mađarskoj živi najveća kineska kolonija u srednjoj Europi koja se procjenjuje na 20 tisuća ljudi, premda je njezin broj najvjerojatnije još mnogo veći.

Pri tome većina Mađara odbacuje prihvat stranaca. Prema najnovijim rezultatima ispitivanja javnog mnijenja Mađari posebno ne vole Rome, Arape, Kineze i Rumunje. Postoje dakle predrasude protiv izbjeglica unatoč činjenici da se ove godine za 77 posto smanjio postotak osoba koje su ušle u Mađarsku i zatražile azil. Pristiglo je više od 800 zahtjeva za azil, ali je samo u 73 slučaja dodijeljen status azilanta.

Mađarska kao nova članica Europe Unije sa svojih 1.100 kilometara ima najdužu vanjsku granicu Europske Unije. Mađarska je postala ciljem ilegalnih migracija - ovakvim izjavama vlada u Budimpešti pozvala je na uzbunu. Prva mjera je povečanje mjesta u domovima za tražitelje azila sa 500 na tri tisuće.

Međutim, predsjednik mađarskog helsinškog odbora, Ferenc Köszeg opovrgava:

"Ustanove šire mit. U biti Mađarska je tranzitna zemlja bila i ona će to najvjerojatnije to i ostati. Politika prema tražiteljima azila do sada je bila orijetirana na činenicu da su tražitelji nakon kratkog vremena napustiti zemlju. Prema statistikama čak 70 posto zahtjeva obustavljeno je nakon svega nekoliko tjedana. To je posljednica, što tražitelji azila ilegalno prelaze u Austriju, Njemačku, Francusku i tako dalje”.

Prema rezultatima anketa tri četvrtine Mađara smatra da se zbog doseljenika povečala stopa kriminala u zemlji. 50 posto pak strahuju da će stranci Mađarima oduzeti radno mjesto. Valovi izbjeglica dolaze prije svega iz Iraka, Afganistana, Gruzije i Sudana.

Pri tome Mađarska kod izbjeglica nije obljubljena zemlja, jer se rijetko dodjeljuje status azilanta. 2003. godine tek pet posto od 2.400 zahtjeva prihvaćeno je, a najveći broj tražitelja bili su kosovski Albanci, Afganistanci, Iraćani i Kinezi.

Ulaskom u Europsku Uniju za Mađarsku stupa na snagu i Sporazum iz Dublina. To znači da se zahtjevi za dodijelu azila obrađuju u onoj zemlji, gdje su podneseni. Osobi koja preda zahtjev za azil uzimaju se otisci prstiju, pa se na taj način vrlo lako može dobiti informacija gdje je izbjeglica po prvi puta predala zahtjev za azil i po prvi puta ušla na teritorij Europske Unije: ”Sve to šalje se elektronskim putem u središnjicu, negdje u Uniji i pri tome ostaje anonimno. Ako se netko prijavi u Njemačkoj i zatraži tamo azil, tada se provjeravaju njegovi podaci i vrlo brzo se doznaje je li ta osoba možda predala zahtjev za azil u Mađarskoj ili Češkoj. U tom slučaju njemačke vlasti kontaktiraju organe u Mađarskoj ili Slovačkoj i tada se dotična osoba vraća u zemlju, gdje je predala prvi zahtjev za azil”.

Mađarski zakon o izbjeglicama vrlo je sličan ostalim zakonima u Europi, a daje mu rok od 60 dana za obradu. Problem je samo što mnogi tražitelji u tom vremenu nestaju. Stanje u mađarskim prihvatilištima koja je često predmetom kritike, redovito kontrolira Helsinški odbor.

"Danas nije tako loše, jer prihvatilišta nisu puna. Danas dolazi znatno manje osoba koje zatraže azil”.

Kao razlog za manji val izbjeglica navodi se i efikasna djelatnost mađarskih graničara. Poršle godine na takozvanoj zelenoj granici uhićeno je oko 500 krijumčara ljudi sa ukupno 10 tisuća izbjeglica.

Mađarska je u proteklih pet godina uložila 40 milijuna eura u osiguravanje svojih granica. Europska Unija za takve svrhe najavljuje davanje dodatnog iznosa od 150 milijuna eura. Cilj Mađarske je ulazak u skupinu zemalja Schengenskog sporazuma 2006. godine, a time bi se uklonile kontrole na unutarnjim granicama Unije ali bi se zato pojačale na vanjskim.