Šareni svijet - pioniri fotografije u boji

1907. su braća Lumiere u Francuskoj na tržište donijela revolucionaran izum: fotografije u boji. Tehnika autochrome filtrirala je svjetlost uz pomoć sićušnih čestica obojane škroba iz krumpira, poput piksela u digitalnim fotografijama. Na slici se vidi Eiffelov toranj iz 1911.

Dugo su ova dva Francuza, Auguste i Louis Lumiere, radila na tom projektu. 1895. je patentiran njihov izum prvog filmskog projektora, kinematografa, koji ih je učinio svjetski poznatima. 1907. su predstavili fotografije u boji koje je svatko mogao napraviti. U Njemačkoj su čak rađene sličice u boji koje su se sakupljale, a koje su tiskane za tvornicu čokolade Stollwerck iz Kölna.

Braća Lumiere nisu bili samo vrijedni izumitelji već i majstori u strategiji promidžbe. Da bi propagirali svoj novi izum, svim važnim umjetničkim fotografima u Europi i Americi su poslali probno pakiranje sa svojim posebnim staklenim pločama, uz molbu da ih isprobaju. Ovdje se vidi jedan netom vjenčani par u foto - atelieru u Švedskoj (1910.).

Francuski bankar Albert Kahn, jedan od nabogatijih ljudi na svijetu, je tijekom jednog poslovnog putovanja naložio svom vozaču da napravi prve snimke uz pomoć ploča za fotografije u boji. Oduševljen rezultatom, Kahn je 1908. poslao najbolje fotografe po svijetu, da dokumentiraju najrazličitije kulture i nacije. Ovdje se vide žene u tradicionalnoj nošnji s otoka Krfa u Grčkoj (1913.).

Ono što je ambicioznu "Arhivu planeta" Alberta Kahna razlikovalo od tadašnjih turističkih fotografija, bio je dokumentarni uvid. U lica i u svakodnevicu različitih svjetova. Na slici: tržnica u Sarajevu (1912.). Dok su se velesile naoružavale za svjetski rat, ovaj je kozmopolit želio u Europu donijeti znanje o stranim kulturama. Kao globalno razumijevanje među narodima.

Prikazivane su fotografije u boji građana koje je zanimala kultura. „Albert Kahn je u svojoj kući organizirao salon za pariško društvo i tamo je instalirao kino“, priča povjesničar fotografije profesor Rolf Sachsse. Sa skupinom kustosa postavio je izložbu „1914 – Svijet u boji“. Na njoj se mogla vidjeti i fotografija čuvenog Starog mosta iz Mostara (1913.)

Fotografi koji su putovali uzduž i poprijeko po Europi pa sve do Azije, imali su zadatak po raznim zemljama fotografirati i sasvim obične situacije kao i pripadnike manjina. „U Srbiji su slikali Albance, u Istanbulu Armence, a u Bosni kršćane“, objašnjava Rolf Sachsse. Onaj tko tijekom dugotrajne ekspozicije nije izdržao miran, na slici bi kasnije ispao mutan.

Teška fotografska oprema morala se prevoziti kolima. Staklene ploče, njih 300 do 400 po svakoj ekspediciji, bile su poslagane u mekano obloženim kožnim kovčezima. Uz to su još išli stativi i kamere. Eksponirane ploče su se tijekom noći razvijale u šatorima koji su služili kao tamne komore. Na slici su sudionici ekspedicije na kineskoj granici s Mongolijom.

Fotografi su isto tako imali zadatak uslikati i vjerske vođe. U blizini Ulan Batora ovdje pred kamerom pozira osma inkarnacija mongolskog Jalkhanza Kuthugtua (1913.). Snimke su kasnije u Parizu korištene za predavanja na katedri za „ljudsku geografiju“. Albert Kahn je finacirao ovu katedru da bi pomogao u obrazovanju budućih stručnjaka društvenih znanosti.

Domaće stanovništvo, poput ovih Brahmana iz Indije, koje su francuski pioniri fotografije dovodili pred svoje kamere, uglavnom nikad prije u životu nije susrelo nekog fotografa. „Fotografiranje je bilo iskustvo koje je još uvijek bilo rezervirano za više klase“, priča profesor Rolf Sachsse. Ali tehnička fascinacija fotografskom opremom brzo bi pobijedila nad strahom pred strancima iz Europe.

I turistički motivi, od indijskog Taj Mahala do piramida u Gizi, bili su fotografski zadaci za dokumentiranje. Kako izgledaju u prirodi, to još nitko nije bio vidio. Do tada su postojale samo obojane razglednice. U Parizu je njihovo prikazivanje izazivalo veliku pozornost. Albert Kahn je sakupio 70.000 dijapozitiva iz cijelog svijeta, k tomu i više od 200 sati filmskog materijala

1914. mirovni projekt, ustanovljavanje "Arhiva planeta Zemlje" je u godini kad je započeo Prvi svjetski rat, naglo okončan. 1929. bankar Albert Kahn je zbog burzovnog kraha izgubio svoj cjelokupni imutak. Umro je 1940. skroz osiromašen, brzo nakon što su nacisti okupirali njegovu domovinu Francusku.