1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Školovanje mostarskih Roma - primjer za Europu

3. travnja 2009

Balkan je rijetko uzor čitavoj Europi, osobito kada je riječ o odnosu prema manjinama. Ali baš jedna osnovna škola u Mostaru je dobila prvu nagradu Savjeta Europe kao najbolji primjer integracije romske djece.

https://p.dw.com/p/HOnB
Mali Kevin Jetula u školskoj klupi.
I on može reći: od koljevke pa do groba, najljepše je đačko doba.Foto: Sanel Kajan

Mali Kevin Jetula živi u Karašebešu, najvećem romskom naselju u Mostaru. On je učenik trećeg razreda mostarske Druge osnovne škole. Voli bosanski, matematiku i likovni odgoj i ne boji se teških zadataka i učenja. Jer, ako nešto zapne, tu su Ajdin i Benjamin, njegovi najbolji prijatelji. A tu je i njegova učiteljica, Senka Čustović.

"U školi sam naučio abecedu, pisati i čitati", oduševljeno kaže Kevin. Njegova majka dodaje kako je svog sina rado dovela u školu. "Ja sam slijepa žena, ali podigla sam mu rodni list i upisala ga u školu kako ne bi prosio na ulici", kaže Kevinova majka.

I roditelji i djeca se odriču predrasuda

Razred primjerne škole u Mostaru
Tko je što? Školarci niti ne postavljaju takva glupa pitanja.Foto: Sanel Kajan

U razredu je i Gardian Kamberović koji kaže kako mu je najdraže druženje s ostalim učenicima i učenje slova. "Najviše volim engleski!" – pomalo neočekivano glasi Gardianov odgovor na pitanje, koji predmet najviše voli. Džejlana Tule je Kevinova i Gardianova prijateljica koja s njima sjedi u istoj klupi. "Lijepo se slažemo. Kao i sa svim drugim iz razreda", govori Džejlana. Senada Malanović je majka učenice osnovne škole koja podržava uključivanje Roma u sustav školovanja."Kao roditelj nemam ništa protiv da romska djeca idu s mojom kćerkom u razred. Smatram da upravo na roditeljima ostale djece leži velika odgovornost kako bi ih naučila prihvatiti svu djecu kao njihove školske kolege. Trebaju im pomoći da se uključe u obrazovni sistem i da nemaju predrasuda kada je u pitanju vjera, nacija ili boja kože“, smatra Senada Malanović. Ono što je također pozitivno je to, što se djeca uključuju u razne grupe i izvanškolske aktivnosti. To pokazuje njihovo zanimanje da i poslije škole korisno raspolažu svojim slobodnim vremenom a i da nauče nešto novo nauče, kaže učiteljica Senka Čustović. "Ostala djeca su ih prihvatila normalno, kako u učionici tako i izvan nje. Dolaze uredno na nastavu, već tri godine. Nikakvu razliku ne vidim i ona se ne primijeti u ovom razredu, a vjerujem da je tako i u ostalim učionicama", kaže Čustović.

U klupama i odrasli

2. Osnovna škola u Mostaru
Osnovna škola koja je postala uzorom čitavoj EuropiFoto: Sanel Kajan

Druga osnovna škola u Mostaru ima poseban plan i program za edukaciju i socijalizaciju romske djece. "Mi razgovaramo sa roditeljima i nagovaramo ih da šalju djecu u škole. Mnogi od njih se nalaze u teškoj materijalnoj situaciji, ali je naš cilj da povećamo broj učenika i da ti učenici nastave sa školom", ističe direktorica škole Zinaida Livnjak. "Pored toga što smo uključili romsku djecu u redovno školovanje, tijekom protekle godine smo uspješno realizirali i projekt opismenjavanja odraslih Roma. Na to smo, kao škola, posebno ponosni", navodi direktorica i dodaje kako nikada nije bilo problema ni sa ostalom djecom neromske populacije, kao ni sa njihovim roditeljima. "Možda je razlog to, što je ova škola prije svih krenula sa procesom uključivanja pa su i roditelji i nastavnici educirani za prihvaćanje različitosti. A to podiže i svijest učenika jer je bogatstvo u različitosti", ističe Livnjak. Predsjednik Udruženja Roma Hercegovačko-neretvanskog kantona Zuhdija Ahmetović smatra školovanje Roma izuzetno važnim: "Obrazovanje je važno kako bi se Romi izborili za svoja prava".

Akcija traje i dalje

Zora Dujmović direktorica Centra za socijalni rad iz Mostara kaže kako su djeca Roma već uvelike uključena u proces osnovnog obrazovanja na području Mostara i Hercegovačko-neretvanskog kantona. "Na različite načine potičemo i motiviramo roditelje kako bi što više djece bilo uključeno u proces školovanja“, navodi Dujmović. Rezultati zajedničkog rada su već vidljivi. Nastavnici svjedoče kako u prvom razredu imaju đake koji su se osamostalili u učenju. Ona romska djeca koja su znala tri slova, danas, poslije godinu dana, uspješno savladavaju čitanje i pisanje i sa osmijehom se guraju oko učiteljice, nestrpljiva da joj pokažu bilježnice ispisane velikim i malim slovima.

Autor: Sanel Kajan, Mostar

Odg. urednik: A. Šubić