"Škrtost je seksi"? - Uloga "brandova" u gospodarstvu

Jedan veliki trgovački lanac u Njemačkoj je u 2003. godini poveo agresivnu reklamnu kampanju sa sloganom „Geiz ist geil“, što bi u slobodnom prijevodu značilo nešto kao „škrtost je seksi“. Ovaj slogan je tijekom te reklamne kampanje postao vrlo popularan i do današnjeg dana se koristi u mnogim prilikama. No, proizvođači robe sa zaštitnim znakom nerado se prisjećaju tog vremena. Razlog je jednostavan – oni svoje proizvode, u čiji su „brand“ uložili mnogo novca, žele prodati po što većoj cijeni.

Potrošači cijene dobre proizvode

U međuvremenu se situacija ipak promijenila. Potrošači više ne idu samo za najjeftinijom ponudom, što dokazuje i studija agencije McKinsey koja savjetuje tvrtke. Marketinški stručnjak Jesko Perrey svake dvije godine u nalogu saveza proizvođača trgovačkih robnih marka provodi istraživanje o značaju „brandova“ za nacionalno gospodarstvo: „Jedan od rezultata istraživanja je svakako da je industrija proizvoda sa zaštitnim znakom izuzetno jak gospodarski faktor u Njemačkoj.“ Perrey dodaje da se je promet te industrije u godinama između 1999. i 2007. povećao godišnje za 3,7 posto, a između 2006. i 2007. ustanovljen je porast za čak 4,7 posto. Izraženo u novcu dođe se do impresivne cifre – prošlogodišnji promet ovog sektora naime iznosi oko 400 milijardi Eura.

Negativne i pozitivne posljedice financijske krize

Proizvođači svoj uspjeh ponajviše mogu pripisati dobroj izvoznoj bilanci koja je 2007. porasla za više od 10 posto. Ali, to je bilo prije globalne financijske krize. U budućnosti bi se ta bilanca mogla znatno promijeniti, ističe Perrey, no za tvrtke koji su sa svojim zaštitnim markama zastupljene na vanjskom tržištu ne postoji bojazan. One sa svojim proizvodima često i dominiraju tržište kao što je slučaj primjerice sa Niveom, svjetskom markom za osobnu njegu. Nivea je upravo objavila podatke o svom poslovanju i te su brojke bile najbolje u povijesti ove marke. „Takva poduzeća zasigurno će biti manje pogođena od ove krize nego što je to slučaj sa drugima, koji nemaju tako profilirane i dokazane marke“ analizira Perrey.

Nijemci manje troše a više štede

To bi moglo vrijediti i za njemačko tržište, iako ovdje posljednjih godina stagnira promet proizvođača sa jakim „brandovima“. Christoph Kannengießer, direktor saveza proizvođača trgovačkih robnih marka zabrinuto prati ovaj razvoj: „Doživjeli smo šok prilikom povećanja cijena pogotovo kod energetskih izvora ali i prehrambenih proizvoda. A i financijska kriza dodatno povećava taj šok. Nijemci su na jedan posebni način osjetljivi na takve promjene i automatski reagiraju tako što više štede i manje troše.“

Kvalitetan proizvod uvijek nalazi svog kupca

Stoga je po Kannengießeru važno da se kupcima nudi kvalitetni i inovativni proizvod, a takav se može prodati i po većoj cijeni. Veliki trgovački lanci već su prepoznali ovaj potencijal i nude sve više proizvoda kojima su pripisali neki „brand“. Najmlađi primjer je lanac trgovina „Real“ koji nudi proizvode koji, kako slovi reklama tog poduzeća, mogu bez problema konkurirati velikim markama drugih proizvođača, dok su istovremenu mnogo jeftiniji od drugih.