Što donosi hrvatski proračun za 2006. godinu?

Analitičari smatraju kako će najveću korist od 8,7 postotnog povećanja budžeta imati HDZ jer će mu omogućiti opstanak na vlasti, MMF jer će moći strateški utjecati na hrvatski put u Europsku uniju i strani bankari te s njima umrežene korporacije jer će moći lakše preuzeti hrvatsko tržište u sklopu šireg, zapadnobalkanskog tržišta. Premijer Ivo Sanader na godišnjem skupu ekonomista u Opatiji kaže kako se i nije moglo drukčije: "Ja tvrdim da sve ovo što je Hrvatska dosad postigla da je sjajno, da je izvanredno i da nismo bolje mogli."

S premijerom se ne slaže predsjednik Stipe Mesić, čiji je izaslanik, ekonomist Dubravko Radošević, naveo neke od razloga nezadovoljstva : "U 2004.-oj ostvaren je BDP na razini 90.-te ali je industrijska porizvodnja još uvijek na svega 80 posto."

Predsjednik Mesić kritičan je prema razini izvoza, vanjskoj prezaduženosti i proizvodnji : "Ne možemo biti zadovoljni sa ključnim makro-ekonomskim pokazateljima. Glavni napori Vlade i Središnje banke usmjereni su, uz pomoć MMF-a, na smanjenje domaće potražnje i javnih investicija kroz fiskalne restrikcije."

Predloženi budžet od 98,9 milijardi kuna temelji se na povećanju brutto domaćeg proizvoda za četiri posto i na minusu od 3,3 posto državne kase, što bi se trebalo pokriti prihodima od završne privatizacije INE i HT-a. Budući da je dosegnut maksimum vanjske zaduženosti, novi će se državni zajmovi koristiti samo za otplatu većeg dijela dospjelih kredita. No pitanje je čime će se budžetski deficiti krpati idućih godina, kad se strancima proda ostatak državnih udjela?

Vlada zasad ne nudi odgovore na to pitanje, ali je premijer predložio drukčiji izračun gospodarskih pokazatelja : "Sivu ekonomiju moramo uračunati u brutto domaći proizvod jer su to morale učiniti i zemlje koje su prošle godine ušle u Europsku uniju. Dame i gospodo, mislim da je vrijeme da turizam uvedemo u stavku izvoza i onda bi brojke bile sasvim drukčije i u pogledu BDP-a."

Dok su ekonomisti uglavnom suglasni kako crnu ekonomiju valja uključiti u BDP, upozorili su na toliko puta spominjane probleme s uvozom stranih proizvoda, ovaj puta u kontekstu definiranja turizma kao izvozne grane. Dekan na Ekonomskom fakulteta u Zagrebu Ivan Lovrinović: " Nažalost, u Hrvatskoj stvarnost baš nije takva te se dominantna potrošnja turista, kada je riječ o prehrani, uvozi iz inozemstva i onda nudi, znači, kroz kanale turizma, prodaje. U tom slučaju, naravno da nije riječ o izvozu."

Lovrinović je ponovio i već poslovičnu formulu uspjeha a koje nikako da se ozbiljnije prihvati ni jedna od hrvatskih vlada u zadnjih desetak godina: "Dokazano je da bez socijalnih reformi nema uspjeha nikakva proračunska politika." Premijer je na opatijskom skupu pozvao ekonomiste i da razmisle o uvođenju jedinstvene stope poreza na dobit, dodanu vrijednost i dohodak. A sve u cilju smanjena crne ekonomije i korupcije.

Usprkos brojnim pitanjima i nedoumicama ekonomista i najavljenom protivljenju opozicije, ipak se ne očekuju problemi u Saboru oko prihvaćanja budžeta za 2006. godinu. No, SDP-ov zastupnik Slavko Linić tvrdi da građani netrebaju ništa dobro očekivati : "Da li će radnici imati veće plaće? Da li će umirovljenici imati vće mirovine? Proračun šalje poruku - ne! Što to znači? Živjet ćemo lošije jer će, jednostavno, sve kategorije građana zarađivati manje i moći će kupovati, ulagati manje."

Na kraju svega možemo se jedino zapitati - je li vrijeme za radikalni zaokret u gospodarskoj politici ?