Što je sve sporno na summitu Europske unije

Rijeö je o reformi Europskog sporazuma, dakle prerađenoj verziji nekadašnjeg Europskog ustava. Mogućnosti da ovaj sastanak na vrhu doživi neuspjeh su velike, što se stalno naglašava.

Veliko je pitanje hoće li Angela Merkel, predsjedavajuća Europskog vijeća na kraju ovoga summita imati razloga za smješak, kao što je to bio slucaj na uspješnom proljetnom sastanku na vrhu Europske unije o klimi i energiji. Europu odvesti korak dalje, to je cilj Angele Merkel, ali otvoreno je pitanje hoće li njemačku kancelarku slijediti svi ostali šefovi država i vlada zemalja članica. Razlog za ovakva sumnje je što postoji dovoljno otvorenih pitanja koja bi mogla dovesti do neuspjeha summita.

Tu je najprije raspodjela glasova zemalja članica u Europskom vijecu i tu se planira prilagodba vezana za broj stanovnika zemalja članica. Poljska pak odbacuje prijedlog o dvostrukoj vecini (55% zemalja članica i 65% stanovništva). Želja braće Kaczynski, poljskog premijera i predsjednika glasi:formula "kvadratni korijen". Poljaci navode da su otvoreni i za neke druge modele. Unatoč ovakvih znakova iz Varšave, poljski otpor mogao bi ozbiljno ugroziti uspjeh summita.

Još jedna zemlja mogla bi predstavljati probleme - Velika Britanija i Tony Blair, koji za tjedan napušta mjesto premijera. Britanci preferiraju jednostavni ugovor, a ne opširan ustav. Oko ustava su se prije dvije godine spotakli Francuzi i Nizozemci na referendumu. Zbog toga bi se među ostalim iz ugovora o Europskoj uniji uklonili i simboli Europske unije poput zastave i himne. Ovaj sastanak na vrhu posljednja je prilika da kancelarka Merkel spasi što je više moguće iz teksta ustavnog sporazuma, kao na primjer Povelju o temeljnim pravima koja predviđa jačanje i bolju zaštitu prava gradana Europske unije. Britanci se i tome protive. London traži da Povelja ne bude pravno obvezujuća. Osim toga Velika Britanija odbacuje i zajedničkog ministra vanjskih poslova, dakle osobu koja bi prema vani jednim glasom zastupala Europsku uniju. Od danas se, dakle, u Bruxellesu postavljaju smjernice kako izići iz krize, a da pri tome se ni u kojem trenutku ne može isključiti i neuspjeh.

Jedno je jasno, bit će ovo dugi sastanak na vrhu koji će prije svega od kancelarke Merkel kao predsjedavajuće Europskog vijeća zahtjevati veliko umijeće pregovaranja i čelične živce.

Luxemburški premijer Jean-Claude Juncker je upozorio na opasnost da sastanak na vrhu propadne:

«Ako ustanovimo da postoje tolike razlike izmedu 27 zemalja članica, ako konstatiramo da je zajedničko djelovanje nemoguće, tada će neminovno doći do toga da će neke zemlje nastaviti putem dalje bez ostalih. Europa dviju brzina ne može biti cilj, ali Europa dviju brzina bit će izlaz iz slijepe ulice ukoliko se bez potrebe nademo u situaciji slijepe ulice».