Što kada odu Amerikanci?
31. kolovoza 2010
“Kao predsjednički kandidat obećao sam završiti vojnu misiju u ovoj zemlji a sada, kao predsjednik, to i činim. Do sada smo kući vratili više od 90.000 vojnika”, rekao je predsjednik SAD-a, Barack Obama u subotu (29.08.) u svom redovitom obraćanju javnosti preko radijskih valova. U Iraku bi nakon povlačenja većine vojnika trebalo ostati njih još oko 50.000; prvenstveno s funkcijama savjetovanja i pomoći iračkoj vojsci. Oni bi u ovoj zemlji trebali ostati do konca slijedeće godine ( 2011.).
Natrag u Irak?
No, kakva sudbina očekuje Iračane nakon povlačenja vojske koja je 2003. godine svrgnula tadašnjeg diktatora Sadama Husseina i njegovu vladu? Po svemu sudeći, ili barem prema dosadašnjem razvoju situacije, nimalo blistava.
Naime, iako su neki američki političari u posljednje vrijeme često isticali da su Iračani sposobni preuzeti odgovornost i zadaću po pitanju sigurnosti svoje zemlje, obzirom na intenzitet napada od strane radikalnih islamskih snaga posljednjih tjedana te nesposobnost iračkih političara da izgrade svoju vlastitu vladu – ne može se baš puno očekivati.
Utješne su riječi američkog potpredsjednika Joea Bidena, koji od 30.08. boravi u Bagdadu i koji kaže da će SAD nastaviti pomagati Iraku te da će snage ove zemlje ostati dugoročno angažirane u ovoj zemlji. Slično poručuje i američki vojni zapovjednik u Iraku, general Raymond Odierno, koji kaže da rat još nije gotov te da opasnosti postoje sve dok SAD iz Iraka ne izvuče i svog posljednjeg vojnika. “A bude li potrebno, naša će zemlja vratiti svoje snage i nastaviti s borbenim akcijama”, naglasio je Odierno.
Budućnost ovisi o političkoj volji Iračana
Trenutna situacija u Iraku je izuzetno zabrinjavajuća a intenzitet i broj napada posljednjih tjedana, kako kažu mnogi, “bude sjećanja na najteže trenutke u godinama 2006. i 2007. kada je tamo svakog mjeseca smrtno stradavalo i do 2.000 osoba”.
Posljednjih tjedana su se, naime, zaredale prije svega eksplozije bombi postavljene u osobna vozila a mjesec srpanj bio je, prema broju žrtava, najkrvaviji mjesec u posljednje dvije godine. Danas, na dan povlačenja američkih snaga, agencije javljaju da je na ulicama gradova, trgovima i tržnicama povećan broj iračkih snaga sigurnosti a učestalije su i preciznije i kontrole civilnog stanovništva. Strah da bi terorističke organizacije, prije svega Al Kaida, mogle iskoristiti situaciju i nasiljem, odnosno, napadima, pokušati ugroziti ili čak preuzeti vlast u Iraku, očigledno je sveprisutan.
No, s druge strane, mnogi analitičari pravi problem vide u nesposobnosti iračkih političkih stranaka koje se ni šest mjeseci nakon izbora nisu u stanju dogovoriti i formirati vladu. Tako primjerice i Michael O'Hanlon, stručnjak za Irak pri Brooking Institu u Washingtonu tvrdi da će budućnost ove zemlje i njezine sigurnosti ležati ne u prisutnosti vojnih snaga na terenu već prije svega o političkoj volji.
Autor: Ž.Telišman (dpa, HINA)
Odg.ured: D. Dragojević