Što nakon Kyota?

Ugovor poznat pod nazivom protokol iz Kyota ističe 2012. godine. Očekuje se, međutim, da će sporazum koji bi ga trebao naslijediti biti spreman za potpis najranije 2009. Stoga nije za očekivati da će na Baliju biti usvojene nove smjernice o dozvoljenim količinama emisije ispušnih plinova. Od ove konferencije se očekuje tek da stvori neku vrstu roadmapa za budući ugovor, rekao je šef UN-ovog klimatskog tajništva Yvo de Boer prilikom otvaranja summita, dakle, samo putokaze za budući sporazum. "Iz iskustva prethodnih godina znamo da se razgovori o ovako teškoj temi teško mogu zvati pregovorima. No, ne tajim da se nadam da ćemo ovdje na Baliju uspjeti postaviti temelje za formalnu definiranje pregovaračkog plana. Siguran sam da delegati koji su ovdje mogu svladati izazove na koje upozoravaju znanstvenici. Zadaća koja je pred nama je velika", konstatirao je De Boer.

Nakon 2020. kao prije 1990.

Europska unija želi da industrijske zemlje do 2020. smanje emisiju za klimu štetnih plinova za 30-ak posto i tako ostvare vrijednosti kakve su bile zabilježene prije 1990. Političke promjene u SAD-u i Australiji, industrijskim zemljama koje do sada nisu bile potpisale protokol iz Kyota, daju povoda za umjereni optimizam. Sjedinjene Države su u međuvremenu spoznale i priznale nužnost mjera protiv promjene klime a nova australska vlada najavila je veliki zaokret u klimatskoj politici što je i dokazala potpisavši odmah po preuzemanju vlasti protokol iz Kyota.