Što očekivati od summita EU-Rusija?

Samo dva dana prije početka današnjeg summita EU-Rusija ruski predsjednik Vladimir Putin putem britanskih novina Financial Times poručio je Europljanima, da ne trebaju strahovati od Rusije, ali je pri tome snažno pokazao svoje zube.

Naime bez da je spomenuo Poljsku, Putin piše kako neke vlade pokušavaju da odnose između Rusiije i Europske unije svedu na formulu “prijatelj ili neprijatelj”. Ukoliko se ne udaljimo od ovakvog stereotipa tada bi to moglo doći do novih podjela, upozorava Putin. Pozadina svega ovoga je slijedeća: Na summitu trebali bi početi novi pregovori koji bi doveli do novog okvirnog sporazuma između Europske unije i Rusije. Međutim, Poljska traži da Rusija prije toga ukine zabranu uvoza mesa iz Poljske i potpiše povelju o energiji. U suprotnom vlada u Varšavi prijeti s vetom, no sve to uopće ne uzbuđuje vladu u Moskvi.

Putin želi potpisati Povelju kojom bi Europa dobila bolji pristup ruskim energetskim tržištima samo ako i Europa omoguči bolji pristup Rusima tržištima koja su važna za Moskvu. Tu se prije svega misli pristup Gazproma do konačnog potrošača u Europi. Istodobno Rusija sve više zatvara svoje energetsko tržište. A Putin otvoreno kaže da Rusija svoju naftu i plin može izvoziti i u Aziju koja vapi za energijom.

Članice Europske unije – primjerice Poljska – nastupaju svakako samo ne jedinstveno. Njemačka pod čijem predsjedanjem Europskom unijom početkom 2007. godine počinju prgovori, ulaže velike napore u “približavanje putem povezivanja”. Rusija bi prema tom planu trebala postati ovisna o Europi. U novom ugovoru o partnerstvu uvrstile bi se i sporne teme poput ljudskih prava, jednakosti i tržišno gospodarstvo.

Europska unija upozorava i na potrebu otvaranja ruskog tržišta za proizvode i usluge. Međutim opća klima je opterećena ne samo zbog represija protiv nevladinih organizacija, ubojstava kritičara režma kao što je bila novinarka Ana Politikovskaja, već je tu i vanjsko-politička brizantnost. Od rujna Rusija provodi gospodarsku blokadu Gruzije koja je prozapadno orijetirana. Izvoz mineralne vode i vina već odavno je zabranjen, a slične sankcije Moskva je poduzela i protiv Republike Moldove.

Točno godinu dana nakon prijepora oko plina najveća plinska kompanija na svijetu Gazprom ponovno pritišče. Od 1.siječnja Gruzija mora za svakih 1000 kubični metara plina platiti 230 dolara, što je dvostruko više nego do sada. Gazprom, ruski monopolist već je stavio na popis povećanja cijena Moldovu i Ukrajinu.

Reagirale su i Sjedinjene Američke Države koje takvo ponašanje Gazproma procjenju “agresivnim i ravnim pljački”. Monopolni položaj Gazproma je “skurilan”, izjavio je Matthew Bryza, američki državni tajnik za Europu i Aziju. Jedino plinovod koji vodi od Bakua na Kaspijskom moru preko Tbilisija prema Erzurumu u Turskoj ne pripada imperiju Gazproma. Pokušaj otvaranja još jednih malih vrata izvan tog prstena Gazprom je brzo zatvorio i sada gradi novi naftovod od Irana prema Armeniji.

Gruzija sada računa na plin iz Irana kako bi smanjila svoju ovisnost od Moskve. Gazprom koji kontrolira gotovo cijelu opskrbu energijom u Armeniji, prisilio je vladu u Erevanu da promjer naftovoda drži malim. Krajem listopada Gazprom je preuzeo većinu dionica kompanije ArmRusGazproma i time osigurao nadzor nad tim plinovodom. Da povećanje cijena nije samo gospodarske već u političke prirode dokazuje i slučaj južne Osetije. U toj provinciji Gazprom postavlja plinovod za 60.000 stanovnika.