Što o Kosovu misle, a što kažu EU i Hrvatska?

Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana u Bremenu je uporno naglašavao kako je Europska unija jedinstvena oko Kosova te da tako mogu glasiti i novinski naslovi: “Europska unija je jedinstvena, te kao što je poznato slijedi debata u Vijeću sigurnosti i nakon toga Rezolucija, a mi se nadamo da će se nova Rezolucija donijeti brzo”, rekao je Solana. No stvarno stanje je drukčije. Nesloga Europske unije oko Kosova dolazi u nezgodnom trenutku, jer stiče se dojam da se Europska unija ovoga trenutka ne može dogovoriti ni o čemu. Događa se to u vrijeme kada Europska unija želi da se njezin glas u rješavanju kriza u svijetu čuje daleko i snažno. No Kosovo, a to se ponavlja svakoga dana u Bruxellesu, Kosovo je prije svega europska stvarnost i odgovornost.

Rehnova obećanja

“Europska unija će igrati ključnu ulogu kada je riječ o civilnoj nazočnosti na Kosovu, na primjer vladavinu prava, policiju i ekonomski razvoj. To će biti do sada najveća civilna misija Europske unije i zbog toga je to i vrlo važan test za europsku zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku”, upozorio je povjerenik Olli Rehn. No upravo ta rečenica “Kosovo je europska odgovornost” zvuči već toliko istrošeno, gotovo kao parola bez pokrića. I još nešto, kad Europska unija nema zajednički stav oko Kosova, kako se može očekivati da se oko tog pitanja dogovore članice u Vijeću sigurnosti gdje među ostalim sjede i predstavnici iz Konga, Gane, Paname, Perua Katara. Europska je unija ima svoje snage u Kongu, ali upravo će Kongo odlučivati o budućoj misiji Europske unije na Kosovu. Zanimljivo je neslaganje Europske unije oko Kosova kod onih članica koje su ujedno i članice NATO saveza koji pak ima jasno stajalište u kojem podržava i napore i plan Ahtisaarija. Nameće se stoga pitanje nisu li neke zemlje članice pomalo shizofrenične kada kao članice NATO-a podržavaju Ahtisaarija, ali kao članice Europske unije ne. Valja naglasiti kako je i povjerenik za proširenje Olli Rehn upozorio da je Ahtisaarijev prijedlog sada ne samo njegov već i prijedlog glavnog tajnika UN-a. Također je i Europski parlament prihvatio Rezoluciju o dao potporu suverenitetu Kosova i Ahtisaarijevu planu sa 490 glasova za i samo 80 protiv.

EU želi preuzeti odgovornost

Europska unija je spremna preuzeti odgovornost za Kosovu, poslati gotovo 2.000 civilnih djelatnika, više od 1.000 policajaca, istražitelja i sudaca, financirati gospodarski oporavak Kosova s nekoliko milijardi eura – sve to je lijepo, fino i krasno, pa se stiče dojam da Europska unija može sve – sve samo ne donijeti odluku o Kosovu, pa će odluku o tome donijeti drugi, a Europska unija će ostati ponovno bez utjecaja na svjetskoj i europskoj sceni i na kraju manje više sve to samo platiti. I dok Europska unija traži jedinstvo i još jednom želi testirati rusku spremnost na kompromis Sjedinjene Američke Države se zalažu za brzo rješenje statusa. Odluka se mora donijeti najkasnije krajem svibnja, naglasio je američki diplomat Nicholas Burns. Washington je najavio da će priznati neovisnost Kosova i u slučaju da Vijeće sigurnosti ne usvoji novu Rezoluciju.

“Hrvatska nije stranka u pregovorima”

U tom slučaju službeno bi vrijedila i dalje Rezolucija iz 1999.godine, prema kojoj bi Kosovo prema međunarodnom pravu ostao dio Srbije. Tada Europska unija ne bi mogla preuzeti proketorat od UN-a, kako to predviđa Ahtisaarijev plan. Bez nove Rezolucije niti manjinska prava Srba ne bi bili zagarantirana. I dok se čeka na odluku o budućem statusu Kosova sa Kosova stižu vijesti o novom nasilju ekstremista. U Bremenu je na zadnjem dijelu sastanka ministara vanjskih poslova sudjelovala i hrvatska ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar-Kitarović. Ona je naglasila da EU očekuje od Hrvatske poseban angažman te izrazila nadu da će Europska unija postići jedinstven stav kojemu će se i Hrvatska prilagoditi. “Hrvatska će se nastaviti usklađivati i dalje podržavati napore za političkim rješenjem gospodina Ahtisaarija i usklađivat ćemo se s politikom EU-a, SAD-a i kontaktne skupine. Mi se nadamo dijalogu koji će donijeti do uvažavanja interesa svih zainteresirani, ali konkretno, kako će se razvijati sam plan, to ne mogu kazati. Mi ćemo to pratiti. Hrvatska trenutno nije članica Vijeća sigurnosti i nadamo se da ćemo to postati 2008./2009. godine. Međutim, i dalje smo pozivani na konzultativne sastanke i briefingena kojima u ovom trenutku mi ne iznosimo svoje zamisli. No svakako ćemo nastaviti usklađivati se sa zajedničkom politikom i bilo bi vrlo dobro kada bi EU postigao zajedničke pozicije”, kaže ministrica Grabar-Kitarović. No, nije na kraju rekla koje je stajalište Hrvatske o Ahtisaarijevu planu, jer: “Hrvatska nije stranka u pregovorima”.