Američka strategija u Siriji

Na konferenciji za tisak, Obama je želio pokazati kako ne sjedi prekriženih ruku već naglasiti da upravo radi na dobro smišljenom planu protiv islamističke, terorističke grupe Islamska država (IS) koja se ne širi samo po Iraku već i u Siriji. No, pri tome mu se odmakla zapravo vrlo iskrena poruka koja je glasila: „Za sada još uvijek nemamo strategiju“.

Američki stručnjaci za Bliski istok jedinstveni su u mišljenju da je Obama u Siriji potpuno zakazao. Ne samo sada, obzirom na trenutnu opasnost od islamista, već od početka sirijskog građanskog rata. Opasnost od Islamske države bila je „ne samo predvidljiva, već se mogla jasno uočiti“, kaže Shadi Hamid, stručnjak za Bliski istok iz Washintoga (Brookings). Još 2012. razgovaralo se o zračnim napadima u Siriji kao i o pružanju podrške umjerenih grupa. Umjesto toga, Sjedinjene Države postigle su samo to da je uništeno sirijsko kemijsko oružje. No, time je samo Bašaru al-Assadu dobio veću legitimnost, smatra stručnjak za Bliski istok.

Nepoznanica zvana Sirija

Situacija u kojoj se trenutno nalazi Obama ne izgleda dobro, iako bi zapravo sada moglo biti “njegovih pet minuta”, kaže Hamid. “No, možda mu ipak sine i Obama realizira da je masivna intervencija u Siriji ipak potrebna”, dodaje on. Međutim, za sada ne izgleda da će do toga i doći. Veliki problem je u tome što SAD zapravo premalo zna o o trenutnoj situaciji u Siriji. S izviđačkim letovima započelo se tek prije dva dana. „To se trebalo učiniti mnogo ranije“, ukazuje Hamid u intervjuu za DW.

Osim toga, izviđačke aktivnosti u Siriji su mnogo teže nego u Iraku, gdje Sjedinjene Države već surađuju s iračkim i kurdskim kopnenim snagama. Štoviše, Bagdad je konkretno zatražio pomoć. To je sasvim nešto drugo od onog u Siriji gdje SAD do nisu bile u užem kontaktku niti s oporbom a niti s Assadovim režimom.

„Mi smo u ratu sa IS-om“

Što Obama sada može učiniti u Siriji? Jake riječi mogle su se čuti od njegovih suradnika: ministar obrane Chuck Hagel opisao je IS kao „direktnu prijetnju svim našim interesima koja prevazilazi sve što smo do sada vidjeli“. Ministar vanjskih poslova John Kerry je izjavio da se “IS mora uništiti”.

Slično misli i stručnjak za obranu Michael O'Hanlon. „Nalazimo se u ratu s Islamskom državom“, rekao je on. Petsto milijuna dolara koje je Obama tražio od Kongresa za podršku umjerenim sirijskim pobunjenicima su doduše dobar početak, ali američki angažman u Siriji mora ići mnogo dalje. “Odavno je trebalo početi s vojnom obukom i isporukama oružja“, kaže O'Hanlon. Osim zračnih napada, u Iraku bi trebalo biti više američkih vojnika. SAD bi trebale izvršiti invaziju s pet do deset tisuća vojnika i pomoći u borbi protiv milicija IS-a. „Bit će gubitaka, ali ne vidim alternativu“, kaže O'Hanlon.Osim toga, Amerikanci bi prema njegovom mišljenju trebali trenirati iračke trupe kako bi se ove dugoročno gledano mogle obraniti od IS-a.

Sa ili bez Kongresa

Za sada se samo špekulira o tome šta bi SAD mogle da urade u Siriji. Prema izveštajima medija, savjetnik predsjednika uskoro bi mogao predložiti operaciju s bespilotnim letjelicama i zračnim udarima. Takve operacije su SAD već izvodile u više zemalja, primjerice, u Afganistanu i Pakistanu. Razlika je međutim u tome što je svaka od tih zemalja zatražila podršku SAD-a. Sirija ne samo da to nije učinila, već je ministar vanjskih poslova Sirije čak upozorio Obamu da ne ulazi u zračni prostor te zemlje.

Neki službenici u SAD-u očekuju odluku Obame tijekom rujna, vjerojatno nakon summita NATO-a u Walesu slijedeće nedjelje. Predsjednik je u četvrtak (28.8.) jasno rekao da je borba protiv Islamske države „dugoročni projekt“. Još uvijek je nejasno hoće li Obama za intervenciju u Siriji morati tražiti odobrenje Kongresa koji je u Sjedinjenim Američkim Državama odgovoran za odluke vezane za ratove.

Amerikanci su u Iraku od početka kolovoza izveli više od sto zračnih udara i to bez odobrenja Kongresa. Obama je to pravdao hitnošću operacije i opasnošću od humanitarne krize. Prema pravnim stručnjacima, slično bi se moglo dogoditi i sada. Michele Dunne iz Carnegie Endowment for International Peace kaže: „Ako Obama zaista želi, on će podršku Kongresa i dobiti, jer borba protiv terorista u Sjedinjenim Državama uvijek dobiva puno podrške“.

Koalicija protiv islamista

Podrška zemalja Europske unije za Sjedinjene Države ne igra neku veliku ulogu. Iako je najava isporuke naoružanja od strane Njemačke primjerice dobro primljena, u Washingtonu ne očekuju da Europljani preuzmu nekakvu vodeću ulogu: „Kada SAD donesu jasnu odluku, onda će stići i europska podrška“, smatra Dunne.

I stručnjak za Bliski istok Shadi Hamid smatra držai Europljane prilično suzdržani.”Nitko se ne želi eksponirati u Siriji prije SAD-a.“ Pritom pristalice Islamske države predstavljaju prijetnju prije svega Europljanima. Procjenjuje se da oko 2.000 boraca potječe iz Europe i da se sa svojim putovnicama Europske unije, lako se mogu vratiti i tamo izvršiti atentate.

U SAD se diskusija u međuvremenu vrti oko partnera na Bliskom istoku. Turska i države Perzijskog zaljeva stavile su na raspolaganje svoje vojne baze za zračne napade. John Kerry će otputovati u regiju, u kampanji za formiranje koalicije protiv IS-a, a ministar obrane Haigel ima zadatak predsedniku predložiti opcije u borbi protiv islamista.

Bilo bi katastrofalno ako se akcija ne bude pokrenula: „Ako Obama ne učini ništa“, kaže Shadi Hamid, „moramo prihvatiti činjenicu da će nas IS država pratiti i u doglednoj budućnosti“.