„Što se tiče pitanja sigurnosti i obrane, Hrvatska je već u EU“

„Mislim da je za neke članove bilo iznenađenje ili paradoks da je Hrvatska na mnogo područja već korak dalje u procesu integracije u EU, jer kao što je gospodin Šimunović rekao, Hrvatska je već sudjelovala u brojnim misijama u području sigurnosne i obrambene politike", naglasio je Arnaud Danjean, predsjednik pododbora za obranu i sigurnost u Europskom parlamentu. On je dodao kako je „to je velika prednost za Hrvatsku, jer pokazuje spremnost zemlje i ministarstvu obrane RH za sudjelovanje, ali istodobno to je i velika prednost za EU, jer pokazuje da su arhitektura Europske unije i politike atraktivne“.

Mogućnosti djelovanja u obrambenim strukturama važno za Hrvatsku i EU

Francuski zastupnik u Europskom parlamentu je nastavio kako "mnogo novih zemalja članica gledaju s nestrpljenjem prema NATO-u, što je razumljivo, ali istodobno žele razviti dobre mogućnosti sudjelovanja u obrambenim strukturama EU-a i to je ključno za Hrvatsku i za EU ali i nove kandidatske zemlje".

„Kroz pitanja koja su postavljena hrvatskom predstavniku, mogao sam vidjeti da s Hrvatskom više nemamo problema, jer što se tiče pitanja sigurnosti i obrane, Hrvatska je već u EU“, naglasio je Arnaud Danjean.

Kao članica NATO-a i buduća članica Europske unije, Hrvatska aktivno prati trenutačne rasprave o razvoju vojnih kapaciteta, integracije obrambene industrije kao i opće suradnje EU-a i NATO-a, posebice u kontekstu priprema sastanka na vrhu NATO-a u Lisabonu. K tome Hrvatska osobitu pozornost poklanja ulozi i utjecaju Unije i Sjevernoatlantskog saveza na stabilnost svog jugoistočnog susjedstva.

Kao buduća članica Europske unije, Hrvatska aktivno sudjeluje kako u Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj tako i u Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici. Hrvatska sudjeluje i na različitim formalnim i neformalnim sastancima koji se bave spomenutim područjima.

Obrana i sigurnost u pregovaračkom poglavlju 31

"Od Lisabonskog ugovora a i prije, Europska unija je razvijala progresivno sve snažnije mehanizme djelovanja na planu obrambene i sigurnosne politike. U sklopu poglavlja 31 koje se tiče vanjske i sigurnosne politike, Republika Hrvatska je od samog početka davala značajan doprinos u onim aspektima koji su tu najvažniji, a to su obrambena sposobnost i doprinos u operacijama," istaknuo je u Bruxellesu državni tajnik u Ministarstvu obrane, Pjer Šimunović.

Hrvatska je od samog početka sudjelovala u stabilizacijskoj operaciji u Čadu, gdje je poslala 15 pripadnika specijalnih snaga. Oni su ovdje ostali osigurati tranziciju pripadnika EU-a na pripadnike UN-a. Hrvatska kontinuirano sudjeluje sa svojim mornaričkih časnicima u protupiratskoj operaciji Atalanta.

Hrvatska sudjeluje sa gotovo 500 vojnika u 14 misija u svijetu

Ukupno, Hrvatska sudjeluje u 14 mirovnih misija u svijetu, uključujući 9 misija UN-a, tri pod vodstvom Europske unije i dvije operacije NATO-a, sa 460 vojnika, 20 policajaca, tri pravosudna člasnika i jednim diplomatom.

Hrvatska najveća misija je u Afganistanu u okviru snaga ISAF-a, gdje sudjeluje 320 pripadnika hrvatskih snaga, od čega su gotovo polovica instruktori za obuku afganistanskih snaga. Instruktori su trenutno najpotrebniji u razdoblju transformacije i prijelaza odgovornosti za sigurnost zemlje na afganistanske snage sigurnosti.

Hrvatska u dvije Borbene skupine EU-a

"Novost je što je Hrvatska pozitivno odgovorila na molbu švedskih partnera koji vode nordijsku borbenu skupinu EU-a, i koji su imali manjak u osoblju koje zna upravljati helikopterima. Radi se o helikopterima srednje veličine potrebnih za prijevoz snaga i za medicinsku evakuaciju. Upravo dva helikoptera Hrvatskog zrakoplovstva sa dvadesetak članova zemaljskog i letačkog osoblja sudjeluje trenutno u vježbi Nordijske skupine u Švedskoj", rekao je Šimonović.

Time Hrvatska kao zemlja koja uskoro ulazi u EU, daje svoj važan doprinos važnim operacijama, pokazuje svoju ozbiljnost, ističu u Bruxellesu.

2012.godine 250 hrvatskih vojnika pod njemačkim vodstvom

„Republika Hrvatska raspolaže s obrambenim sposobnostima kojima se smisleno može uključiti i Zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku EU-a. Ovo je uvod u glavni napor na planu doprinosa Hrvatske u okviru Zajedničke sigurnosne i obrambene politike, kada u drugoj polovici 2012.godine, Hrvatska sa snagama do 200 vojnika sudjeluje u borbenoj skupini koju će predvoditi SR Njemačka“, poručio je Pjer Šimunović.

Paralelno s time i u okvirima poglavlja 31 te u oviru svih ostalih aktivnosti kojih se tiče Zajednička sigurnosna i obrambena politika, Hrvatska sudjeluje u konzultacijama koje su otvorene kandidatskim zemaljama, a posebno sudjeluje u radu skupine za razvoj zajedničkih sposobnosti između EU-a i NATO-a. Tu Hrvatska sudjeluje kao članica NATO-a, a uskoro i kao članica EU-a.

"Za Hrvatsku je važno prepoznati prioritete u svojem doprinosu u borbenim skupinama i operacijama EU-a", istaknuo je državni tajnik Šimunović, dodajući i potrebu jačanja snažne sinergije između EU-a i NATO-a, doprinos razvoju sveukupnog pristupa koji je nužan u stabilizacijskim operacijama i jačanju suradnje i zajedničkog djelovanja EU-a.

Posjet Pjera Šimunovića, državnog tajnika iz Ministarstva obrane Bruxellesu i razmjena mišljenja s članovima Pododbora za sigurnost i obranu u Europskom parlamentu bila je prilika da se iznesu hrvatski pogledi na razvoj Zajedničke sigurnosne i obrambene politike, imajući pritom u vidu aktivno sudjelovanje Hrvatske u vojnoj operaciji (Navfor–Atalanta) i dvjema civilnim misijama (Eulex, Eupol) Unije, kao i značajne aktivnosti koje Hrvatska poduzima u pogledu sudjelovanja u Borbenim skupinama EU-a (EU Battlegroups).

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg.ured: Željka Telišman