Štrajk glađu zbog oduzimanje boravišne dozvole

Prema podacima Izraelskog centra za socijalna i gospodarska prava samo u razdoblju od siječnja 2009. do lipnja 2010. izraelska vlada oduzela je boravišne dozvole za Jeruzalem 829-ero Palestinaca. Među njima je bio i poznati Hamasov političar Muhammad Abu Tir koji je 2006. izabran u palestinski parlament. Prije nekoliko dana je uhićen, jer se protivio odredbi izraelske vlade o deportaciji. Obespravljenih Palestinaca ima i u Njemačkoj.

Firas Maraghy na sklopivoj stolici sjedi preko puta izraelskog veleposlanstva u Berlinu. Na drvo ispod kojeg se utaborio naslonjen je kartonski natpis. Na njemu je na engleskom i njemačkom ispisan Članak 13. Opće deklaracije o pravima čovjeka. Tamo stoji: "Svatko ima pravo napustiti svoju i bilo koju drugu zemlju i vratiti se u svoju zemlju." To pravo želi i Maraghy za sebe i svoju sedmomjesečnu kćer. "Ne mogu izgubiti pravo da živim u svojoj domovini. Želim vidjeti svog oca i svoju majku. Možda ću jednog dana htjeti tamo živjeti sa svojom kćerkom. Želim da ona ima mogućnost da i sama jednog dana tamo živi, ako to bude htjela. To je moj problem."

Ne može prijaviti rođenje djeteta

Problem je zapravo u tome što je Maraghy iz istočnog Jeruzalema koji je 1967. Izrael zauzeo i anektirao. No Palestinci koji su tamo živjeli nisu pripojeni zajedno s teritorijem. Od Izraela su dobili dozvolu boravka koju mogu izgubiti u bilo kojem trenutku. Na primjer, kad napuste grad zbog studiranja ili posla u inozemstvu. To se dogodilo i Firasu Maraghyju koji sa svojom suprugom, Njemicom, živi u Berlinu. "Moja žena ovdje studira, želi upisati doktorat. Ja joj ne želim upropastiti život. Ne želim joj upropastiti priliku za obrazovanje. Ne bih htio da mora odustati od te prilike."

Bračni par želi ostati u Berlinu tako dugo dok ona studira. No to bi moglo značiti da će Maraghy izgubiti dozvolu za boravak u Jeruzalemu. Već prije godinu dana izraelsko ministarstvo unutarnjih poslova natuknulo mu je da mu neće produžiti osobnu iskaznicu. Odbijen je kada je u izraelskom veleposlanstvu u Berlinu htio prijaviti svoju kćer i upisati ju u svoje papire. Tražene dokumente za putovanje ne može dobiti jer dijete ima njemačko državljanstvo, stajalo je u objašnjenju.

Ministarstvo: potražite odvjetnika

Zbog toga Maraghy već deset dana štrajka glađu ispred izraelskog veleposlanstva u Berlinu. Prije toga su on i supruga bezuspješno molili njemačke političare za pomoć. "Pisao sam svim strankama, čak i gospođi Merkel i Ministarstvu vanjskih poslova. Svima smo pisali pisma u kojima smo opisali svoj problem. Prvi odgovor ministra vanjskih poslova bio je da on nema nikakve veze s tim. Moja žena mu je ponovno pisala i zamolila ga da stupi u kontakt s izraelskim veleposlanstvom. Na to smo dobili odgovor da kontaktiramo odvjetnika ili da se obratimo organizacijama za ljudska prava, jer to ponekad može pomoći."

No Maraghy je izabrao drugi put. Ne želi se uplitati u skup i dugotrajan sudski proces. On jednostavno želi ostvariti svoja prava. Ljutito ukazuje na izraelskog ministra vanjskih poslova Avigdora Liebermanna. On je rođen u Moldaviji i tek je 1978. došao u Izrael. I dan - danas govori hebrejski s ruskim naglaskom. "Zašto čovjek iz Moldavije u mojoj domovini ima više prava od mene, čija obitelj već stoljećima živi u Jeruzalemu?", pita ovaj Palestinac iz istočnog Jeruzalema.

Starosjedioci bez osnovnih prava

Židovski useljenici s prostora bivšeg Sovjetskog Saveza dobiju državljanstvo i sva prava, koja su uskraćena Palestincima iz istočnog Jeruzalema. "Ima ljudi koji dolaze iz Rusije i drugih zemalja i dobiju odmah u zračnoj luci potrebne dokumente. Ostanu mjesec, dva i onda opet odlaze. Mogu otići kad požele. Mnoge od njih možete sresti i u Berlinu. Ovdje žive već deset ili dvadeset godina, u Izraelu su bili samo par mjeseci, dobili su putovnicu i onda otišli."

Maraghy će prekinuti štrajk glađu pred izraelskim veleposlanstvom u Berlinu tek kad ostvari svoja prava. No morao je isprazniti svoje mjesto ispred elegantne zgrade veleposlanstva u otmjenoj berlinskoj četvrti Schmargendorf. Po nalogu policije morao se pomaknuti dvadesetak metara.

Autorica: Bettina Marx / Ana Kontrec

Odg. urednik: Anto Janković