Žene u politici - kvotom do utjecaja

Zakon o ravnopravnosti spolova, prihvaćen u Hrvatskoj još 2009. godine, donio je niz poboljšanja vezanih uz sudjelovanje žena u politici, no nije uspio probiti „stakleni strop“ od oko 25 posto žena na najvišim razinama vlasti. Predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Gordana Sobol smatra ipak kako je postavljen dobar zakonski okvir da se do 2015. na državnoj razini i do 2017. na lokalnim razinama vlasti, udio žena u politici poveća na 40 posto.

Uz ženske kvote, što ih podržavaju gotovo sve stranke, pa i zakonom propisane veće novčane naknade za zastupnice u Saboru, još će trebati poticati kako stranačke strukture tako i javnost da se drukčije odnose prema ženama u politici. Pa i novčanim kaznama, smatra predstojnica Vladina Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin. „Moj izgled, to kako sam obučena, više će se komentirati nego kako izgleda neki moj kolega, zastupnik.“, kazala je Sobol o odnosu medija prema istupima zastupnica i zastupnika.

Stakleni strop u politici

Postotak žena koje sudjeluju u hrvatskoj političkoj vlasti na državnoj i lokalnoj razini kreće se od jedne četvrtine u parlamentu, do jedne petine u županijskim skupštinama te gradskim vijećima, dok ih oko 15 posto sjedi u općinskim vijećima, stoji u publikaciji Žene i muškarci u Hrvatskoj 2011. Od parlamentarnih stranaka najviše zastupnica ima SDP, njih 19 od 55 zastupnika, ali je HNS s dvije zastupnice od pet zastupničkih mjesta već sada ostvario cilj od 40 postotne zastupljenosti žena.

Novinarka i aktivistkinja Vesna Kesić posebno naglašava kako je ravnopravnost žena, pa i u politici, proces u koji se svi moraju uključiti.“Mi bez svijesti angažiranih građana ne možemo dobiti demokraciju s neba. Demokracija je proces, mi smo zainteresirani za procese demokratizacije“, kazala je Kesić i najavila da će ne-vladine udruge upozoriti građane na one stranke, koje ne poštuju zakone kad je riječ o participaciji žena u politici.

Žene ipak vidljivije

U šest dosadašnjih izbornih ciklusa za parlament uglavnom je bilježen rast broja žena u državnoj zakonodavnoj i predstavničkoj vlasti. Na prvim izborima 1990. u Sabor je birano 4,6 posto žena, 1992. 5,1 posto, 1995. 7,1 posto. Na izborima 2000. žene su činile 21,9 posto zastupničkih mandata, dok je 2003. taj postotak pao na 17,8 posto, da bi na zadnjim izborima 2007. ponovo narastao i to na 20,9 posto. Zamjenama kolega, zastupnice su sveukupno došle na 25,2 posto žena u Hrvatskom saboru.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Lukač Koritnik ustvrdila je kako je trenutno najveća odgovornost za povećanje političke participacije žena na političkim strankama, a profesorica za zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Smiljana Leinart-Novosel ističe kako je potrebna i šira društvena akcija kroz obrazovanje, civilno društvo i medije kako bi se stvorila kritična masa te otklonili razlozi zbog kojih žene ne žele ili ne mogu sudjelovati u politici.

Ne samo „socijalne“ teme

„U prvih pet godina kad se žena počne baviti politikom ona je obično premlada i nezrela, a u sljedećih pet već je stara i potrošena“, navela je potpredsjednica Sabora Željka Antunović neka od razmišljanja prisutnih i u javnosti i u stranačkim krugovima.

Vesna Kesić ističe kako su žene, članstvom od 26 do 36 posto u političkim strankama, pokazale da žele sudjelovati u političkom životu, ali da istodobno ne žele biti zgurane isključivo u teme poput obiteljskog nasilja ili ravnopravnosti spolova već žele određivati prioritete i sudjelovati u raspodjeli novca.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: Z. Arbutina