Žrtve ratova ne smiju biti zaboravljene

Na kraju Petog regionalnog foruma Koalicije za REKOM u subotu (30.5.) u Bečićima u Crnoj Gori rečeno je da buduća Regionalna komisija za utvrđivanje i kazivanje činjenica o ratnim zločinima kao jedan od glavnih dijelova svoje misije mora organizirati i javna saslušanja žrtava, kako bi se konačno, jasno i glasno, čuo i njihov glas. Na višednevnom forumu Koalicije za REKOM sudionici su imali prilike uživo čuti svjedočenja o strašnim patnjama žrtava proteklih jugoslavenskih ratova.

Mnoge žrtve ne žele pričati

Marija Lučića iz okoline Dubrovnika uhitili su i mučili dobrovoljci iz Crne Gore, koji su zarobljenike tjerali da pješače ili su ih u neljudskim uvjetima prevozili kamionima: "Mi smo svi bili nabacani kao vreće pjeska unutra. Oni su sjedili na klupama i stalno nas tukli puškama. U Cavtatu su ubacili jednu ženu, ali nisu je ubacili s nama, nego u kabinu s dvojicom čuvara. I sami možete misliti šta joj se dogodilo kada ne želi o tome pričati. I nju su iskrcali u Kumboru, gde je bio ženski zatvor. Nijedna od tih žena ne želi pričati o tome šta im se događalo u Kumboru."

Husnija Avdagić iz Kozarca pored Prijedora bio je, pak, zatočen u čak pet logora: Trnopolje, Keraterm, Omarska, Manjača i Batković: "Kada sam se izvagao imao sam 43 kilograma. Nisam mogao hodati, morao sam se držati za nogavice da pomaknem nogu. Tamo su nam odredili pravila kako ćemo se ponašati: morali smo hodati pognute glave, ruke na leđa. Imali smo jedan obrok dnevno."

Jasno definirati žrtve

Nevladine organizacije će inzistirati i na tome da se osiguraju direktni pijenosi javnih saslušanja putem regionalnih medija, prije svega javnih televizija. Predstavnici udruženja žrtava su istaknuli kako se mora jasno definirati tko su žrtve, da bi se razdvojili oni koji su poginuli u ratu s oružjem u rukama od onih koji se nisu mogli braniti. Suglasnost nije postignuta oko toga trebaju li počinitelji zločina dobiti neku vrstu amnestije ako pristanu na javno svjedočenje, kao ni oko pitanja treba li se REKOM baviti uzrocima ratova ili samo utvrđivanjem činjenica. No, podržana je ideja da REKOM mora napraviti popis svih žrtava ratova na prostoru bivše SFRJ.

Peticija s milijun potpisa

Koalicija za REKOM predat će do kraja 2010. godine vlastima država bivše SFRJ model REKOM-a i zatražiti od njih formiranje te komisije. Najavljeno je prikupljanje milijun potpisa građana u zemljama nastalim na području bivše Jugoslavije koja će također biti predana vlastima. Sudionici foruma su osim toga ocijenili da ovu komisiju trebaju osnovati parlamenti država, a ne vlade ili predsjednici. Precizirano je da će konzultacije Koalicije za REKOM biti završene do kraja iduće godine.

U Koaliciju je uključeno više od 200 nevladinih organizacija iz regije. U konzultacije su aktivno uključene nevladine organizacije i različita udruženja iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Srbije i sa Kosova, a očekuje se da će pristupiti i predstavnici Makedonije i Slovenije.

Autor: Dinko Gruhonjić

Odg. urednica: Andrea Jung-Grimm