2006. je godina informatike

Računala su već odavno naša svakidašnjica i gotovo da nema električnog aparata u kojem se ne nalazi nekakav procesor. Ali Matthias Jarke, predsjednik Društva za informatiku i profesor tehničkog sveučilišta u Aachenu je svjestan da je moderna tehnologija još uvijek nekima nepoznanica. "Naš je interes postići dva cilja: jedno je prevladati veliki digitalni jaz koji se još uvijek može vidjeti u Njemačkoj, između onih koji suvereno vladaju novom tehnologijom i onih koji pred njom mogu samo bespomoćno stajati. Drugi je iskoristiti priliku za inovacije u sektoru informatike i u drugim područjima vezanim za informatiku gdje se može učiniti korak naprijed. To je važno za privredni prostor Njemačke ali i naravno za informatički podmladak," objašnjava Jarke.

Pad zainteresiranih za informatiku

Dugo se nakon pojave prvih računala informatičari nisu morali brinuti za nove "klince" koji će se baviti informatikom. Ali, sada dok je sve više korisnika računala, sve je manje onih koji žele i profesionalno tjerati računalo da radi ono što oni hoće. Direktor interesne udruge BITKOM, Bernhard Rohleder ističe: "Broj upisanih studenata u području informatike i dalje pada i to nas brine. Ako dovoljno jasno prikažemo važnost informatike i u školama, onda se nadamo da će se pojaviti dodatni interes za stjecanje kvalifikacije u tim zanimanjima."
Njemačka zapravo u tome nije tako loša jer je, u međunarodnim razmjerima, na trećem mjestu - iza Sjedinjenih Država i Kanade. "Prema tome Njemačka je u samom vrhu. Tradicionalno su njemački informatičari jaki u elektrotehničkom sektoru. S druge strane, i u primjeni načela umjetne inteligencije poput baza podataka, u teorijskoj informatici. U posljednje se vrijeme mnogo toga dogodilo u spajanju informatike s inženjerstvom, strojogradnjom, automobilskom industrijom i u tome vidim mnogo potencijala" kaže profesor informatike Jarke.

Svoje moraju učiniti i političari

Naravno, u godini informatike obrazovne će institucije i tvrtke koje se bave informatikom poduzeti brojne akcije. No, profesor na Institutu za informatiku u gospodarstvu iz Saarbrückena, August Wilhelm Scheer smatra da bi političari morali učiniti mnogo više: "Sve zemlje u kojima se može vidjeti obrat u gospodarskom razmišljanju, bilo da je riječ o Finskoj, Sjevernoj Irskoj ili Južnoj Koreji, tamo je uvijek iza toga bio i politički koncept. I to- prvo da se utvrdi kako se na području informatičke tehnologije želi krenuti naprijed, da se udruže napori u poticanju istraživanja, u obrazovanju, ali da je sa tim povezan i jasan koncept osnivanja novih poduzeća. Što se ovog posljednjeg tiče, to ne vidim ni u Njemačkoj ni u Europi."