2006. - Rekordna godina fuzija

2006. je bila rekordna godina za spajanje i preuzimanje firmi. Europski su poduzetnici pri tome bili izuzetno aktivni: u četiri od pet najvećih transakcija ove godine, sudjelovale su europske tvrtke.

Tijekom ove godine u svijetu je izvršeno 29.000 transakcija, pri čemu je pokrenut kapital od 3.600 milijardi dolara. To je deset posto više nego u dosadašnjoj rekordnoj godini 2000. Najveću svotu platio je američki telekomunikacijski div AT&T koji je progutao svog konkurenta Bellsoutha za 83 milijarde dolara. U drugoj po veličini svjetskoj fuziji sudjelovalo je njemački energetski koncern E.ON, koji je ponudio 66 milijardi dolara za preuzmaje španjolskog konkurenta Endesa. Koncem rujna tu su svotu trebali povećati za 40 posto, što za E.ON nije bio nikakav problem, izjavio je šef koncerna Wulf Bernotat:

"Vjerujem da je bitno uputiti jasnu i nedvosmislenu poruku dioničarima Endese da mi stojimo iza naše ponude, te da vjerujemo kako je fuzija E.ON-a i Endese strateški i industrijski izuzetno bitna."

Ta je fuzija međutim još na klimavim nogama - moglo bi se dogoditi da se spotakne o nacionalne interese, budući da španjolska vlada - bez obzira na jamstva povjerenstva Europske unije - ne predaje tako lako opskrbu električnom energijom u strane ruke. Zbog istih razloga još uvijek nije došlo do konsolidacije europskih burza.

Treća najveća fuzija na svijetu nešto je lakša - spajanje francuskih energetskih poduzetnika Suez i Gas de France uz svotu od 43 milijarde dolara. I u četvrtoj najvećoj fuziji na svijetu sudjelovala je europska tvrtka. Nakon što je ruski čelični koncern bio iskorišten za umjetno povišenje cijena, luksemburški se čelični div Arcelor ipak našao u rukama indijske skupine Mittal. Lakshmi Mittal, šef najvećeg čeličnog koncerna na svijetu, već je sredinom rujna, tri mjeseca nakon preuzimanja Arcelora, izjavio kako je njegova politika u novom koncernu dobro prihvaćena:

"Sve je kao što smo i očekivali. Sastanci i pregovori vrlo su dobro prošli. Izgleda da su svi prilično uzbuđeni, jer preuzimaju više odgovornosti. Oni su svjedoci nastajanja nove tvrtke, a to unosi veliku svježinu..."

U Njemačkoj je najveća fuzija godine bilo preuzimanje berlinske farmaceutske tvrtke Schering, koju je, nakon zapleta s obiteljskom tvrtkom Merck iz Darmstadta, preuzeo Bayer iz Leverkusena za gotovo 17 milijardi eura. Vrijednost dionica Scheringa time je porasla za preko 40 posto. Šef upravnog odbora Bayera Werner Wenning je siguran da će takvih fuzija u farmaceutskoj industriji u svijetu biti sve više: "Vjerujem da će svugdje u svijetu doći do daljnje konsolidacije farmaceutske industrije, koja je još uvijek prilično fragmentirana."

Nakon preuzimanja ili fuzije tvrtke sve izgelda ružičasto i vlada svojevrsna euforija, napominju financijski stručnjaci tvrtke Ernst & Young. No na pitanje je li se neka fuzija doista isplatila, može se odgovoriti tek nakon jedne do tri godine, ističe Joachim Spill:

"Iskustvo je pokazalo da se, gledano iz ptičje perspektive, transakcije isplate, ali ne baš za svakoga. Otprilike polovina poduzetnika lošije se tržišno razvijala od poduzeća iz iste branše. Oko 30 do 40 posto razvijalo se znatno bolje. Ostali su tu negdje između."

Zbog toga se neke fuzije retroaktivno poništavaju. BMW-u je laknulo kada se prije nekoliko godina oprostio od Rovera, a na burzama se spekulira o tome kako se i Daimler rastaje od Chryslera.