22.000.000 m² uredskih prostora je prazno

Kako zbog loše konjukture, mjere racionalizacije i 'sinergija', sve više njemačkih gradova suočava se sa veoma ozbiljnim problemom - ogroman broj ureda zjapi prazno. Kada kažemo "ogroman broj" - onda je to i premalo rečeno: trenutno stoji slobodno 22 milijuna kvadratnih metara uredskih površina - a niti taj broj zapravo nije točan. Jer radi se samo o uredskim prostorima koji su useljivi u roku od 90 dana - dakle za koje ne treba nikave ozbiljnije građevinske radove da bi bili uredi. Ako bi se i takve zgrade ubrojale u statistiku, praznih ureda bi bilo kud i kamo više.

Vjerujemo da si teško uopće možete zamisliti, koliko je to 22 milijuna kvadratnih metara uredskog prostora pa eto i usporedbe: ako poznajete Frankfurt i njegove nebodere, čitav Frankfurt na Majni, od sjedišta Deutsche Bank pa do ureda vodoinstalatera na uglu, ima ukupno 11 milijuna, dakle jedva polovicu uredskog prostora koliko je prazno u Njemačkoj. I u toj otužnoj statistici predjnače gradove na Istoku. Na popisu poslovnih zgrada koje su barem 5 godina - u najboljem slučaju - tek napola popunjene i što među posrednicima znači da su to praktično zgrade-živi leševi, vodi Rostock, bivša glavna istočnonjemačka luka na Sjevernom moru. Tamo 38% poslovnih zgrada spada u tu kategoriju, samo postotak manje ima Leipzig a slijedi Magdeburg i - Berlin. Jer i njemački glavni grad muku muči sa 28% poslovnih zgrada u koje nitko više ne želi.

Nekakve realne nade da će se ti poslovni prostori popuniti - bilo bi bolje da nitko ne gaji. Jer čak i pod velikodušnom pretpostavkom da jedan uredski namještenik treba 22 kvadrata ureda i pomoćnih prostorija, to bi značilo da se u Njemačkoj treba zaposliti čitav milijun - najčešće kvalificiranih i dobro plaćenih - uredskih namještenika. Sa druge strane, gotovo nema banke, osiguravajućeg zavoda ili drugih tipičnih uredskih institucija u kojem se već u pravilu ne zapošljavaju novi suradnici kada netko već dogura do penzije ili štoviše; suradnici se otpuštaju. Dakle praznog uredskog prostora će biti još više.

Što sa njim? U mnogim gradovima - osobito na Zapadu Njemačke - istovremeno vlada nestašica stambenog prostora ili se njegova cijena penje nebu pod oblake. No većina tih poslovnih zgrada ni arhitektonski ni statički nije podesna da bi ih se pretvorilo u stambeni prostor a prenamijena bi bila i skuplja nego rušenje i ponovna gradnja. Neki gradovi u svijetu su već navelike počeli sa rušenjem uredskih zgrada: prednjači kanadski Vancouver na obali Pacifika, koji je krajem 2003. imao 14,6% praznih poslovnih prostora. Novim urbanističkim konceptom sustavno se ruše puste zgrade i na njihova mjesta se grade stambeni objekti. U međuvremenu je kvota mrtvih zgrada u Vancouveru pala ispod 12% ali u Njemačkoj su još daleko od takve masovne akcije.

Štoviše: ovdje se poslovne zgrade i dalje rade! Sa jedne strane, najamnina za poslovni prostor uvijek je veća nego za stambeni a sa druge, često iza toga stoji i politička odluka gradskih otaca. Na primjer, u gradnji još viših staklenih zdanja ne želi zaostati čak niti Köln iako baš ovih dana Ujedinjeni Narodi prijete da će Köln i njegovu katedralu izbaciti iz popisa svjetske baštine ako ne promjeni svoje planove o gradnji nebodera. Istovremeno niti u Kölnu ne nedostaje nebodera koji zjape prazni jer taj problem nije isključivo problem Istoka. Štoviše, praznih zgrada ima i u razmjerno uspješnim metropolama kao što su München, Düsseldorf ili u Frankfurt na Majni a baš se Frankfurt neslavno proslavio poslovnim tornjem u središtu grada nazvanim "Skyper" i koji je trebao biti završen ovih dana. To je bila investicija fonda njemačkih štedionica "Deka" i u tu zgradurinu su u posljednjih pet godina spiskali 500 milijuna eura. Sada i nećemo o tome kako ni ekspertima nije jasno, gdje je uprava "Deka" fonda za nekretnine spiskala taj novac jer po njihovoj procjeni, zajedno sa vazama za cvijeće, taj neboder treba koštati najviše 300 milijuna - 200 milijuna manje nego što je plaćen. Mnogo je veći problem - što gotovo nitko ne želi iznajmiti poslovni prostor u tom neboderu. Kažemo "gotovo" jer je za samo posljednjih par katova zainteresirana jedna američka odvjetnička kancelarija - ali je veliko pitanje, da li će biti sklona sama samcata čučati u toj golemoj zgradurini. Zato čak i sam fond "Deka" razmišlja u preseljenju u zgradu sa kojom je - navodno - trebala zaraditi novac ali do onda, "Skyper" se iznajmljuje za druge svrhe: koncem prošlog mjeseca nisu u tom neboderu carevale sekretarice i zaposleni šefovi - nego gradski vatrogasci u vježbi gašenja višekatnice.