1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

9. rujna - povijesni datum s različitim predznacima

9. studenoga 2004

Danas Nijemci obilježavaju 15. obljetnicu pada Berlinskoga zida – zaštitnog antiimperijalističkog zida, kako se službeno zvao u DDR-u koji se upravo nakon 9. studenoga 1989. počeo raspadati. No kraj Njemačke demokratske republike, prve države radnika i seljaka na njemačkom tlu nije i jedini događaj koji se ovdje vezuje uz današnji datum.

https://p.dw.com/p/9ZIR
pogromnacht
pogromnacht

Komentar Heinricha Bergstressera

Poput niti vodilje kotrljaju se kroz noviju povijest cetiri znacajna dogadjaja istog datuma – 9. studenoga. Na pocetku bijase nada. Onda se nakon gorkog poraza u I svjetskom ratu liberalno gradjanstvo nadalo prodoru demokracije, socijalisti nasuprot tome putu ka utopiji. Ta nepomirljiva oprecnosti vodit ce direktno preko Hitlerovog minhenskog puca 1923. kristalnoj noci 1938, a potom i katastrofi, zatim politickoj podjeli, a onda i grobnoj tisini u srcu Evrope. Uslijedio je onda novi poredak starog kontinenta. I to je doista pravi historijski datum, spomendan koji poput malo kojeg simbolizira nadu, neizmjernu tugu i prodor.

Ljudi su bica koja se kao drustvo ne daju trajno staviti pod kljuc, bez obzira na visinu zidova ili uvjerljivost navodnih ideologija. DDR ipak nije bila alternativa sporoj, ali postupnoj demokratizaciji Savezne republike Njenacke. Ni u jednoj fazi doista nije mogla dokazati da je bolja njemacka drzava. Glasanje nogama, zbijeg vise milijuna gradjana iz istocne Njemacke govori upravo suprotno. Ljudi su htjeli umaci prodornoj smjesi malogradjanstva i nedorecenog socijalistickog trabunjanja drzavne partije i njezinih sigurnosnih organa. A oni koji su ostali, i oni koji su nakon podizanja zida 1961. morali ostatti, gradili su sami sebi male privatne oaze srece kako bi ipak uzivali u zivotu – unatoc socijalistickoj jedinstvenoj partiji Njemacke i "velikom bratu u Moskvi".

Narod DDR-a srusio je berlinski zid i skinuo zeljeznu zavjesu, ne NATO, ne savezna republika, ne ni Sjedinjene drzave. I to se cesto umanjuje, vec pri prvom susretu s 9. studenim. Koji bi bio jedinstvena prilika da se Nijemcima i svijetu priblize zablude i zastranjenja jednog naroda uz kratku i pregnantnu poruku – vrijedi se boriti za temeljne slobode i demokraciju, koja predstavlja najisplativiji oblik mirnog i civiliziranog suzivota.

Nijemci vec 15 godina placaju visok racun, prenijet ce ga i na slijedecu generaciju. A kako se obicno kaze, politicki racuni kad-tad dolaze na naplatu – i tada su jako, jako skupi – i financijski i politicki. Jedno drustvo, i njegove vodece politicke i kulturne snage moraju to stalno imati na umu.