Afganistanci bijesni na SAD

Nakon uobičajene molitve petkom i u petak (24.2.) su tisuće Afganistanaca u više pokrajina prosvjedovale protiv SAD-a i afganistanske vlade. U Kabulu su stotine građana marširale prema predsjedničkoj palači uzvikujući: "Smrt Amerikancima i Karzaiju". Do sada je već desetak ljudi izgubilo život u demonstracijama, među njima i dva američka vojnika. Pred bijesom afganistanskog stanovništva uzmakli su i pripadnici njemačkog Bundeswehra. Oni su se potpuno povukli iz svoje baze u Talokanu, i prije nego što je to bilo planirano.

Nemiri su počeli u utorak (21.2.) nakon što su Afganistanci našli spaljene ostatke primjeraka Kurana u američkoj bazi Bagramu.

Manipuliranje vjerskih osjećaja

Afganistanska vlada je upozorila na će nasilje vjerojatno eskalirati nakon molitve u džamijama petkom. I među samim prosvjednicima ima onih koji se boje daljnje eskalacije nasilja. Ahmad Jawed, prosvjednik iz Herata, smatra da je krivo nasiljem odgovoriti na spaljivanje Kurana. "Oni koji su posljednjih dana vršili nasilje štete afganistanskom narodu. Na žalost su se neke politički motivirane grupe umiješale među prosvjednike i iskoristile njihove miroljubive namjere", ogorčeno konstatira: "Mi ne osuđujemo samo SAD za spaljivanje Kurana, nego i one koji u ime toga vrše daljnja kriminalna djela".

Upućeni promatrači smatraju da su razne radikalne vjerske skupine krive za napeto stanje u zemlji. One namjerno žele doliti ulije na vatru, kaže Yunus Fakoor, politički stručnjak u Kabulu: "To nije obrana vjere. U ovom slučaju vjerske skupine iskorištavaju vjerske osjećaje ljudi za svoje političke ciljeve."

Pravi uzrok zala - niska obrazovanost stanovništva

Ti vjerski osjećaji su duboko "usidreni" u afganistanskom društvu. Većina građana smatra Kuran neposrednom Božjom riječju, duboko ga poštuju i drže se strogo onoga što on propisuje. Spaljivanje primjeraka Kurana je za Afganistance bio napad na njihove najviše vrijednosti. No, unatoč tome ne mogu samo vjerski osjećaji objasniti ovako snažnu eksploziju osjećaja i nasilja, smatra politolog Tufan Waziri. On vjeruje da je prvensteno niska politička obrazovanost kriva da se događaji poput ovoga u Bagramu interpretiraju kao puno važniji nego što stvarno jesu. "Na žalost je razina obrazovanja afganistanskog narada vrlo niska. Osim toga, ljudi su vrlo siromašni i naravno razočarani što im proteklo desetljeće nije donijelo poboljšanje životnog standarda", argumentira on: "Čak i srednji sloj je politički vrlo malo obrazovan. S obzirom na to je talibanima vrlo jednostavnu kanalizirati osjećaje ljudi."

Politolog Waziri upozorava da, s obzirom na 70 posto nepismenih u zemlji, ni deset godina nakon svrgavanja talibana nema izgleda za bitno poboljšanje obrazovne situacije u zemlji.

Ugroženo partnerstvo sa SAD-om?

Afganistanska vlada se drži suzdržano prema uzrocima izbijanja snemira i daljnjim mjerama. Do sada nije poduzela nikakve vidljivo uspješne inicijative kako bi smirila situaciju u zemlji. Očito se samo može nadati da će preživjeti najnoviji izljev bijesa naroda bez veće štete.

Za vladu predsjednika Hamida Karzaija je trenutno dosta toga na kocki: Washington i Kabul su na pragu sklapanja ugovora o trajnom strateškom partnerstvu. On nailazi na žestoki otpor susjeda Afganistana, prije svega Pakistana i Irana. Oni se boje da bi blisko prijateljstvo Washingtona i Kabula mogli ugroziti njihove vlastite interese u regiji.

Ahmad Zia Raf'at, profesor publicistike na sveučilištu u Kabulu vjeruje da protivnici partnerstva između SAD-a i Afganistana na kraju ne mogu pobijediti unatoč tome što prosvjedi trenutno jačaju njihovu poziciju: "Ako postoji politička volja da dođe do američko-afganistanske suradnje, onda će do nje doći. Tu prosvjedi neće ništa moći promijeniti. Za nekoliko dana će se duhovi ohladiti." Raf'at se ipak nada da će SAD izvući pravu pouku iz ovog slučaja i da neće davati novu hranu fanaticima u regiji.

Autori: Waslat Hasrat-Nazimi/Dunja Dragojević

Odg. ur.: S. Matić