Afrikanci brusili noževe prije 75.000 godina

Tako si dosad gotovo nitko nije zamišljao naše pretke iz kamenog doba. Da su u spiljama s pogledom na more oštrili svoje oružje za lov, smislili ljepilo od tri komponente tvrdo poput betona i da su čak imali inspiracije za graviranje po kamenu.

„Neurološki oni se nisu puno razlikovali od nas, oni su vidjeli svijet otprilike isto kao i mi“, kaže arheolog profesor Christopher Henshilwood sa Sveučilišta Witwatersrand iz Johannesburga. Spilja Blombos, od Kapstadta udaljena oko 200 kilometara, njegovo je radno mjesto. Ona nudi fantastične mogućnosti arheolozima i paleontolozima. Tamo se stalno otkrivaju nove zapanjujuće tehnike. U najnovijem izdanju časopisa 'Science' Henshilwood i njegova ekipa sastavljena od stručnjaka iz Južnoafričke Republike, SAD-a i Francuske izvješćuju da su naši preci već prije 75.000 godina izrađivali oštrice noža i oštre vrhove za koplja. Pritom su koristili postupak za koji se dosad mislilo da je star najviše 20.000 godina, a o kojem svjedoče nalazi u Francuskoj i Španjolskoj. Oko 300 analiziranih objekata iz Južnoafričke Republike pokazuju da brušenje, takozvani pressure-flaking, potječe iz Afrike. Pritom se najprije odbije jedan kamen, onda se zagrije i još na vatri se rubovi zaoštre.

Beton iz kamenog doba

Često se koristila mineralna boja oker (mješavina gline i željeznog oksida) kao sredstvo za brušenje, kao temeljna boja, kao ploča sa često zagonetnim gravurama ili kao učvršćivač za trokomponentno ljepilo, pojašnjava dr. Marlize Lombard: „To je jedno od najzanimljivijih otkrića koje nismo otkrili samo u spilji Blombos nego i u drugim nastambama: ljepilo na bazi okera koje pomiješano sa smolom i vodom funkcionira kao danas beton.“

Stručnjaci su oduševljeni kad se radi o interpretaciji nalaza iz spilje Blombos. Ali, profesor Christopher Henshilwood je opušten: „Mislim da ta iznenađenja zapravo više nisu iznenađenja, jer se stalno otkrivaju novi predmeti na različitim lokalitetima. Mi sad vremeplov okrećemo sa 20.000 godina na 75.000 ili 100.000 godina. Vjerojatno ćemo morati i još dalje. Naime, do najstarijeg poznatog homo sapiensa u Africi – dakle prije 180.000 do 200.000 godina.“

U spilji Blombos na Indijskom oceanu nanovo se piše ljudska povijest, barem poglavlje o kamenom dobu.

Autor: Claus Stäcker / Anto Janković

Odg. urednica: Andrea Jung-Grimm