Ako si ne pomogneš sam, nitko neće...

Kada je upisao ekonomski fakultet, Petar Radulović nije slutio da će i prije diplome postati poljoprivredni proizvođač. Dolazi iz općine Petrovac, u selu Drinić ima obiteljsku parcelu koju je sa svojom sestrom pretvorio u poljoprivredno dobro.

“Prijavio sam se na natječaj koji je pružao podršku mladim poduzetnicima. Odlučio sam se za proizvodnju i preradu heljde. Između ostalih i moja ideja je nagrađena sa 4.000 dolara, što mi je bilo dovoljno za početne korake”, kaže Petar. Godinu dana kasnije pokazalo se da je poslovna ideja održiva, isplativa i da ima dalju perspektivu.

“Heljda je povrće, a ne žitarica kako mnogi misle. Ne sadrži gluten i zbog toga je sve popularnija u ishrani. Potražnja za heljdom i proizvodima od nje konstantno raste”, objašnjava Petar zašto se odlučio baš za ovu kulturu.

Od ranog proljeća do jeseni mnogo je posla. Sad već cijela Petrova obitelj radi na zemljištu. Sve što proizvode prodaju na području Banja Luke putem preporuke i osobnih kontakata. Do sada su ukupno proizveli oko četiri tone heljde. Iako zvuči mnogo, mladi poljoprivrednik kaže da je to nedovoljno za ozbiljno pojavljivanje na tržištu.

Ovo nam je tek škola

“Ovo je idealna šansa da sestra i ja uvježbamo naše poduzetničke vještine, steknemo praksu. Nadamo se da će prerasti u ozbiljan posao, na dobrom smo putu”, smatra Petar.

Marko Martić iz banjalučkog Centra za istraživanja i studije “Gea” koja realizira projekt studentskog poduzetništva smatra da bi se mladi sve više trebali okretati samozapošljavanju. Poručuje im da ne maštaju isključivo o poslu u državnoj upravi. Važno je da razvijaju svoje potencijale u skladu s potrebama u realnom sektoru: “Poznati su uzroci velike nezaposlenosti. Jedan od ključnih je loš obrazovni sistem, njegova neusklađenost sa stanjem na tržištu rada. Školujemo kadar za državne službe, umjesto da se okrećemo konkretnim zanimanjima”.

Praktičnom poslu okrenuo se i 22-godišnji Semir Musić iz Sarajeva. Završio je ekonomski fakultet, a svoju budućnost vidi i u poljoprivredi. Na plantaži ribizla i drugog bobičastog voća proizveo je 1.700 sadnica, a od ovog proljeća proširuje parcelu i proizvodnju. “Odrastao sam pored jedne male plantaže svojih susjeda. Oni bi sve što uberu nosili na tržnicu i uvijek bi sve prodali bez problema. To me je navelo na razmišljanje, jer je očigledno ponuda mnogo manja od potražnje”, objašnjava Semir početke svog projekta

Ako nema ničega, to je šansa za svakoga

U situaciji kada je kriza sve veća a poslovno okružje veoma loše, Semir vidi šansu za nove projekte. “Naravno da je loše što nemamo privredu, ali to treba iskoristiti. Čim god da se mlad čovjek počne baviti u BiH, što god da pokrene, nema veliku konkurenciju. Treba samo biti uporan”, smatra Semir. Uvjeren je da je upravo u poljoprivredi i u informatici najveća šansa za sve. I sam se, kaže, pomalo bacio u softverske vode.

Petar je zagovornik poznatog modela poljoprivrednih zadruga. Uključen je u osnivanje Centra za ruralni razvoj, koji će imati za cilj da podrži poduzetnike u ruralnom području koji se bavi poljoprivredom. Sljedeći korak je osnivanje zadruga. „Zajedničkim snagama proizvođači bi mogli izaći na strano tržište, prije svega Njemačke i Austrije ”.

Mladi Mostarac, student informatike Dino Joldić svojom neobičnom poslovnom idejom već je privukao klijente. Riječ je o snimanju iz zraka gdje je kamera nalazi na specijalnoj letjelici, dok korisnik sa zemlje vrlo jednostavno njom upravlja. „U ozbiljnim sam pregovorima s jednom kompanijom. Krajnji korisnici ove usluge su agencije za nekretnine, plantaže, vinograde, hotelski kompleksi, marketinške agencije itd.“.

Svi ovi mladi poduzetnici susreću se sa preprekama kad počinju s poslom, ali to ih ne obeshrabruje. „Kada sam pokušao registrirati poduzeće, rečeno mi je da to ne mogu dok sam redovan student, nego samo kao izvanredan. To je besmisleno. Kada sam taj problem riješio, naišao sam na drugi. Promjenu adrese sam čekao cijeli mjesec, ali sam za to razdoblje morao platiti doprinose, jer država traži svoje“, objašnjava Dino.