1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Američka sveučilišta daleko najbolja

13. rujna 2011

Na top-listi najboljih visokoškolskih adresa na svijetu koju je sastavila britanska konzalting tvrtka QS među prvih 20 je čak 13 američkih sveučilišta. Slijede ih Britanci, a gdje su Nijemci?

https://p.dw.com/p/12XlD
Najbolje - sveučilište u Cambridgeu
Najbolje - sveučilište u CambridgeuFoto: Ruth Rach

Britanska firma za konzalting Quacquarelli Symonds (QS) svake godine - već osmi put zaredom - uspoređuje 26 katedri na 600 sveučilišta diljem svijeta. Među najboljih 300 su ove godine visokoškolske institucije 38 zemalja.

Već drugi put zaredom je na samom čelu ove ugledne rang-liste University of Cambridge, odmah iza njega je Harvard.

Najbolje adrese za studij: Harvard...
Najbolje adrese za studij: Harvard...Foto: AP

Među prvih deset su još sama poznata imena: Massachusetts Institue of Technology (MIT), Yale University, University of Oxford, Imperial College London, University College London, University of Chicago, University of Pennsylvania i New Yorker Columbia University. 13 od 20 najboljih su sveučilišta iz SAD-a, pet iz Velike Britanije. Zahvaljujući sveučilištu McGill i Kanada se uspjela probiti u taj elitni klub. Na 18. mjestu je jedino sveučilište kontinentalnog dijela Europe koje se može podičiti da je jedno od 20 najboljih na svijetu - ETH Zürich (Eidgenössische Technische Hohschule).

... ETH Zürich...
... ETH Zürich...Foto: Ikiwaner - sa

 

Njemačka - ne u samom vrhu, ali ipak solidna

No unatoč ovoj anglo-saksonskoj dominaciji, na top listi 300 najboljih sveučilišta na svijetu sve više je i visokoškolskih ustanova iz drugih zemalja, pa i iz Njemačke. Na toj listi našla su se ukupno 24 njemačka svučilišta, četiri čak među najboljih 100: Ruprecht-Karls-Universität Heidelberg, Technische Universität München, Ludwig-Maximilians-Universität und die Freie Universität Berlin.

...Ruprecht-Karls Universität Heidelberg
...Ruprecht-Karls Universität HeidelbergFoto: AP

John O'Leary, član QS-ovog vijeća, smatra da je činjenica da su među prvih 200 sveučilišta na svijetu zastupljene 32 zemlje dokaz da je obrazovni sektor na globalnoj razini sve konkurentniji.

2004. godine je prvi put provedeno QS-ovo rangiranje, ubrzo nakon toga ono se isprofiliralo kao ugledni i mjerodavni pregled kvalitete obrazovnih ustanova u globalnoj usporedbi. Na QS-ove liste je vrlo teško doći. U izboru se britanska firma koristi uglavnom "tvrdim činjenicama" i ocjenama poslodavaca i akademaca. Ove godine su u izboru sudjelovale 34.000 poslodavaca i 17.000 akademaca. Prvi put su uspoređivane i školarine.

Manje novca za obrazovanje = lošija sveučilišta

Tim Rogers iz QS-a vjeruje da rang-lista najboljih sveučilišta pomaže studentima kako bi donijeli odluku o tome gdje se sredstva uložena u studiranje najviše isplate. S obzirom na veliki porast fakultetske školarine, kao na primjer u Velikoj Britaniji, to je vrlo važna informacija.
Prema mišljenju Johna O'Learyja, može se uočiti ovisnost visine državnih ulaganja u obrazovanje i kvalitete sveučilišta. Tipičan primjer za to je Kina. Posljednjih desetljeća je ta zemlja raznim investicijskim programima poticala visoko školstvo. I to je urodilo plodom: već ove godine su gotovo sva kineska sveučilišta uspjela naći svoje mjesto na QS-ovoj listi najboljih. Tu tezu potkrepljuje i njemački primjer. I njemačka sveučilišta su poboljšala svoj ranking zahvaljujući ciljanim poticajima. Negativan primjer je SAD - rezanje budžeta na nekim sveučilištima dovelo je do pada njihovog rankinga.

Autorica: Zhana Kazakova (dd)

Odg. ur.: N. Kreizer