Američke tvrtke investiraju u Njemačkoj - ali ne u proizvodnju

Europa je koljevka i premnogih tehnologija. Konrad Zuse je 1936. sklopio prvo računalo, tu je izmišljen faks, compact-disc, postavljen MP3 standard za komprimiranje zvuka i mnogo toga drugog. Ali nakon toga je sudbina gotovo uvijek ista: komercijalnu korist prvi prepoznaju u "zemlji neograničenih mogućnosti" - u Sjedinjenim Američkim Državama a danas smo svjedoci da onda i pogone za proizvodnju ne otvaraju u Njemačkoj ili u nekoj razvijenoj zemlji u Europi nego u Aziji ili na Istoku Europe. Možemo sada navesti dug popis - od tvornice računalnih chipova u Frankfurtu na Odri koja je trebala koštati milijardu i 300 milijuna eura ali na kraju od nje nije ispalo ništa a najnoviji primjer General Motorsa koji se ipak odlučio za održavanje pogona Opela u Rüsselheimu tek je iznimka koja potrvrđuje pravilo. Nedavno je predstavljena najnovija studija američke gospodarske komore u Njemačkoj, zašto i koliko investiraju u ovoj zemlji i što planiraju ubuduće. I opet se pokazalo; da, investiraju sve više u razvoj i istraživanje ali većina i od onih koji imaju proizvodne pogone u ovoj zemlji, razmišlja o otpuštanjima i selidbi produkcije.

Prema riječima predsjednika američke trgovačke komore u Njemačkoj, Freda Irwena, američki se kapital masovno slijeva u Njemačku. 2004. godine bilo je to 100 milijardi eura. Na taj su način američka poduzeća u Njemačkoj osigurala oko 230 tisuća radnih mjesta. Lanci supermaketa kao što je Wal Markt ili kurirske tvrtke poput UPS-a, čak planiraju povećati svoje investicije. No, usprkos tome, Njemačka za američke firme ipak nije na svim područjima «zemlja neogračenog rasta profita» - kaže Dieter Heuskel, šef Boston Consolting Groupa u Njemačkoj i nastavlja: «Poduzeća koja je anketirala američka gospodarska komora vrlo su jasna: žele povećati svoj udio u području prodaje, marketinga, istraživanja i razvoja. No, posve jednoznačno, područje proizvodnje bilježi nazadan trend.»

Jer, kada je riječ o proizvodnim uvjetima i nižim dodatnim troškovima, tu ipak prednjači Istočna Europa. Prije svega automobilska industrija rado investira u proizvodne centre u Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj. Sjedinjene države te zemlje, u usporedbi s prošlom godinom, sada ocjenjuju dvostruko atraktivnijima. Kako kaže Fred Irwin, odlučujuću ulogu tu ne igraju samo čiste brojke: «Mislim da je odlučujuća atmosfera u istočnom dijelu Europe, to njihovo poletno raspoloženje, kao da poručuje: Mi to možemo!». To smo mi u Njemačkoj imali 50-ih i 60-ih godina, ali smo ga nažalost izgubili. No, u Istočnoj je Europi to način razmišljanja. Ljudi tamo razmišljaju ovako: «Komunizmu je došao kraj i mi sada želimo nešto postići i to onda pokazati Zapadu». Ti ljudi jednostavno imaju neki unutarnji 'drive'».

Dodajmo tome da je Njemačka među investitorima na glasu kao «zemlja birokracije». Vrlo komplicirano porezno pravo, vrlo strogi propisi zaštite pri otkazu, te nimalo fleksibilno radno vrijeme tjeraju američke investitore da se često radije okrenu Istočnoj Europi ili Velikoj Britaniji. No, prema riječima Dierka Muellera iz američke gospodarske komore u Njemačkoj, to nije razlog za zabrinutost. Dobra infrastruktura i visoka kvaliteta obrazovanja u Njemačkoj, za mnoge su američke tvrtke još uvijek odlučujuće kvalitete. U budućnosti Njemačku vidi kao zemlju u kojoj će Amerika investirati u područje specijaliziranih istraživanja i razvitka. «Postoji jedna američka tvrtka za proizvodnju automobilskih dijelova, specijalizirana za sustave hlađenja. No, oni se ne proizvode u Njemačkoj, već u Istočnoj Europi. No, u Njemačkoj su značajna sredstva uložena u izgradnju ultra-modernog test-centra, a postoji i dobra suradnja s lokalnim školama koje obrazuju buduće inženjere. No iza toga stoji ulaganje od 20 do 30 milijuna.»

«Ne svaštariti, nego se specijalizirati», mogao bi biti moto za budućnost, barem što se američke perspektive tiče. A to prije svega ima utjecaj na broj radnih mjesta. Naime, 46 posto ispitanih američkih firmi u 2004. godini smanjile su njihov broj, dok ih je samo 22 posto zapošljavalo nove ljude.