Atomskom bombom za ukidanje financijskih sankcija?

Čini se kako je jednim naizgled bezazlenim «napadom» na jednu banku u azijskom Macau prije gotovo dvije godine Washington pronašao sredstvo kojeg se Sjeverna Koreja doista pribojava. U svakom slučaju Pjongjang od kraja 2005. u svakom razgovoru o atomskom programu te zemlje zahtijeva ukidanje financijskih sankcija o kojima se u javnosti zna jako malo. One bi mogle biti povezane čak i s atomskim testovima proteklog listopada.

9. listopada 2006. Sjeverna je Koreja testirala svoje atomsko oružje. U rijetko viđenoj solidarnosti međunarodna je zajednica osudila taj pokus. Vijeću sigurnosti je trebalo samo 5 dana da jednoglasno proglasi oštre sankcije protiv režima u Pjongjangu. Čak su se i Kinezi, dugogodišnji vjerni saveznici Sjeverne Koreje, osjećali izigranima i podržali su tu odluku Ujedinjenih naroda. Veleposlnik komunističke zemlje pri UN-u, Pak Gil Yon zaprijetio je riječima ispunjenima bijesom: «Ako Sjedinjene Države dodatno povećaju pritisak na Sjevernu Koreju, Demokratska narodna republika Sjeverna Koreja će to shvatiti kao objavu rata i odgovorit će s raspoloživim fizičkim protumjerama.»

Ako se te riječi shvate doslovno onda je i sami atomski test bila ta «fizička protumjera» protiv SAD-a. U intervjuu za TV-postaju CNN zamjenik američke ministrice vanjskih poslova Christopher Hill je potvrdio: «Oni su preko godinu dana bojkotirali pregovore o atomskom programu zbog slučaja jedne banke u Macau, u kojem se radi o svoti od 24 milijuna dolara. Zbog ta 24 milijuna dolara Sjeverna je Koreja bojkotirala nuklearne pregovore i zbog te su sume izazvali i eksploziju jedne atomske bombe».

Za Pjongjang taj «slučaj banka» nije baš tako bezazlen kako ga je Hill pokušao predstaviti. To bi američki diplomat morao najbolje znati, jer upravo oni predvodi takozvane «šesterostrane pregovore» o rješavanju nuklearne krize sa Sjevernom Korejom. «Slučaj banka» je spriječio i rješavanje krize: Sjeverna je Koreja u rujnu 2005. izrazila načelnu spremnost odustajanja od svog nuklearnog programa, a SAD, Rusija, Japan, Kina i Južna Koreja su pristale na civilno korištenje nuklearne energije, odnosno slanje dodatne financijske pomoći komunističkoj zemlji. Washington je čak bio spreman na dugoročnu normalizaciju odnosa s Pjongjangom. No, tinta s pripremljenog ugovora se nije ni osušila a ministarstvo financija SAD-a je objavilo sanckije protiv banke Delta Asia u poreznom raju Macau. Između ostaloga zamrznut je i jedan sjevernokorejski račun na kojem su se nalazila 24 milijuna dolara. Amerikanci su banku optužili da pomaže Sjevernoj Koreji u pranju novca i trgovini drogom te krivotvorenim novcem. Ti prigovori nikada javno nisu dokazani. Ministarstvo financija SAD-a je svim američkim financijskim institutima zabranilo održavanje kontakta s Delta Asia bankom. Nakon prijetnji ulagači su reagirali panično i u roku od samo 6 dana mušterije banke su podigli trećinu njezine aktive. Strah je izazvalo moguće ukidanje pristupa najvažnijem financijskom tržištu svijeta, američkom. Ono što je tada nastupilo moglo bi se nazvati «domino efektom»: u rujnu protekle godine Amerikanci su priopći da su najmanje 24 banke dragovoljno odustale od poslovanja sa Sjevernom Korejom.Čak je i Kina u srpnju 2006. zamrznula bankovne račune Pjongjanga.

Za Sjevernu Koreju to je prava katastrofa: ta zemlja naime ne može elektronskim putem transferirati novac već ga zaobilaznim kanalima uplaćuju u gotovini. Na šalteru. Na reakciju Sjeverne Koreje nije trebalo dugo čekati: u ljeto prošle godine testira se jedna raketa, u listopadu atomsko oružje, a 6. studenog ta se zemlja povlači iz razgovora «šesteročlane skupine». Povratka za pregovarački stol neće biti sve dok se ne ukinu sankcije, tvrdi Pjongjang. Prije desetak dana u Berlinu su održani bilateralni razgovori između SAD-a i Sjeverne Koreje na kojima je bilo riječi i o sankcijama. Dvije se zemlje, sudeći po izjavama američkog pregovarača Christophera Hilla, trude oko pronalaženja kompromisnog rješenja: «Sjedinjene Države su jasno rekle da ne planiraju napad ili invaziju na Sjevernu Koreju. Mi se više radujemo dobrim odnosima sa Sjevernom Korejom bez atomskog oružja.»

Tek ostaje za vidjeti koliko će Hillov oprezni optimizam uroditi plodom: u veljači se očekuje nastavak razgovora «šestorke».