Austrija: najviše kradu Gruzijci, Srbi specijalizirani za provale

Na vrhu liste austrijskog Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) nalaze se bande iz Gruzije, koje su najaktivnije i koje svoje ljude u zemlju šalju kao tražitelje azila. Roba koje se dokopaju najčešće se šalje u domovinu, ali često i u Tursku, bilo preko kurira koji su dio „hijerarhijske strukture“, bilo jednostavno poštom. Moldavci najčešće kradu starije automobile s kojima onda još neko vrijeme „operiraju“ u Austriji, da bi ih, nakon određenog vremena zajedno sa ukradenom robom, transportirali u Moldaviju. Njihova specijalnost su skladišta i trgovine na veliko, dok u stambenim objektima „operiraju“ vrlo rijetko.

„Poljaci su specijalizirani za bijelu tehniku i elektronske uređaje, ali imaju i dobro organizirane strukture koje obavljaju prijevoz ukradenih automobila“, objašnjava portparol odjela za kriminal u Austrijskom MUP-u Alexandar Marakovits: „Bande iz istočnoeuropskih zemalja su među sobom, čini se, podijelile polja djelovanja i jedna drugoj se, ako se to tako može reći, ne miješaju u posao. Oni koji kradu automobile, ne provaljuju u stanove, oni koji provaljuju u kockarnice, ne provaljuju u skladišta. To, doduše, važi samo za bolje organizirane bande koje se međusobno poznaju i međusobno komuniciraju, manje i slabije organizirane grupe djeluju na onim poljima koja im se trenutno čine zanimljivim i manje-više spontano, bez velike prethodne organizacije.“

Univerzalni kradljivci

Tako su članovi bandi iz Mađarske za koje se vjerovalo da su specijalizirane za krađu vrijednih metala poput bakra, znali biti uhvaćeni i prilikom provala u kockarnice. Kriminalci iz Rusije također ne biraju polje djelovanja, a kao posebno brutalni važe provalnici iz Rumunjske. Oni često ne čekaju da vlasnik napusti stan ili kuću, već djeluju „na prepad“ i gotovo redovito primjenjujući silu. Upravo to doživio je prošlog tjedna Martin Lang iz 20. bečkog okruga, čija se kuća nalazi na usamljenom mjestu, na samom ulasku u naselje.

„Bilo je rano jutro, negdje oko petnaest minuta do šest, kada je netko jako zalupao na vrata. Otvorio sam i onako bunovan nisam stigao ni shvatiti što se događa i već sam bez svijesti ležao na podu. Sjećam se samo velike metalne šipke, koju je jedan od provalnika držao u ruci“, prepričava ovaj događaj Martin Lang, čiji su žena u djeca za vrijeme provale, srećom, boravili u posjetu kod rođaka.

Srbi provaljuju u stanove

Što se tiče provalnika i bandi sa područja bivše Jugoslavije, oni pored provala u kuće i stanove često provaljuju u prominentnije barove i kafiće. Prema informacijama austrijskog MUP-a, te bande imaju i široku mrežu suradnika koji „operiraju“ kao dojavljivači i operativcima daju znak kada je vrijeme za napad – uvijek onda kada zaključe da su blagajne u barovima i kafićima punije nego inače. „Te bande se, za razliku od ostalih, također duže zadržavaju u zemlji, a neki njihovi dojavljivači su ovdje već duže i nastanjeni“, objašnjava Marakovits.

Na pitanje jesu li povodom liberalizacije viznog režima za BiH poduzete dodatne mjere predostrožnosti, Marakovitz kaže da austrijski MUP već duže vrijeme odlično surađuje s ministarstvima u matičnim zemljama spomenutih bandi, pa tako i s nadležnim ministarstvom u BiH. „Informacije koje od njih dobivamo dragocjene su“, dodaje Marakovits „i ukoliko bi se iz BiH prema Austriji iznenada uputio veliki broj organiziranih bandi, siguran sam da bismo i mi o tome bili pravovremeno obaviješteni“.

Inače, od svih provala u kuće i stanove koje su u Austriji počinjene tijekom 2010, čak 68 posto njih počinili su stranci, a najveći dio od tog broja provala, preko 16 posto, pripisuje se Srbijancima.

Autor: Emir Numanović

Odg. urednik: Anto Janković