Azijsko-europski susret uz prosvjede

Uglavnom mirno je protiv azijsko-europskog susreta prosvjedovalo oko 4000 protivnika globalizacije. Otprilike isto toliko policajaca iz Hamburga i susjednih pokrajina čuvalo je skup. Savezni ustavni sud dopustio je da policija blokira krug od 500 metara oko mjesta održavanja pa tako demonstranti nisu mogli proći neposredno pored gradske vijećnice u kojoj se skup održavao. Neki su demonstranti bacali vrećice s bojom i dimne bombe pa su uhićeni. Protivnici globalizacije proglasili su ove demonstracije nekom vrstom generalne probe za velike prosvjede u Heiligendammu, gdje se idućeg tjedna održava susret predsjednika država i vlada najrazvijenijih industrijskih zemalja i Rusije.

Povjerenica EU-a Benita Ferrero Waldner nije imala razumijevanja za prosvjede protiv susreta azijskih i europskih ministara vanjskih poslova.

«Pitam se, zašto oni zapravo prosvjeduju tako oštro. Mi smo diskutirali o ljudskim pravima i ona ostaju na dnevnom redu. Već postoji vrlo otvorena razmjena mišljenja o tomu. Mislim da se bez dijaloga nikad ne može nešto potaknuti ili unaprijediti.»

Susret zemalja ASEM-a, na kojem je 16 azijskih zemalja, među ostalim Kina, Indija, Japan, Južna Koreja, te 27 članica EU-a, trebao bi produbiti suradnju Europske unije i Azije na političkom, gospodarskom i kulturnom polju. Bilo je govora i o trgovinskim prijeporima, promjeni klime i borbi protiv terorizma.

Konkretni zaključci skupa ne očekuju se. Kina i Indija već su signalizirale da kod smanjenja izlučivanja ugljičnog dioksida očekuju da više poduzmu industrijske zemlje. Europska unija htjela bi smanjiti i negativnu trgovinsku bilancu s Kinom koja u EU izvozi robe vrijedne 130 milijarda eura više nego što uvozi. Što se tiče političkih pitanja, kao što je iranski atomski program, EU i Kina se uglavnom slažu.