1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Banke rade, ali pomalo

Jannis Papadimitriou21. srpnja 2015

Nakon prisilne trotjedne pauze, grčke banke su ponovo otvorile vrata klijentima. No, mnoge bankarske transakcije i dalje ostaju tabu u Grčkoj.

https://p.dw.com/p/1G2CQ
Foto: Reuters/Y. Kourtoglou

Činjenica je da su redovi ispred bankomata nestali i da ljudi sada sjede u klimatiziranim prostorijama unutar banke, dok se živa u termometru popne i na 38 stupnjeva. Ali, u biti se nije promijenilo mnogo toga. Kontrola protoka kapitala i dalje je na snazi, posebno kada se radi o tome koliko je moguće dnevno podići gotovine. To je i dalje samo 60 eura po osobi. Odnosno, svaka mušterija može tjedno (odjednom) podići maksimalno 420 eura - kako na bankomatima, tako i u samim bankama. A to je prethodna tri tjedna bilo strogo zabranjeno. Također je od sada ponovno moguće u bankama izvršiti porezne transakcije ili platiti račune.

Val iseljavanja iz Grčke

Kada uđete u neku od banaka osjećate napetost. Samo jedan službenik brine se oko gomile ljudi koji nestrpljivo čekaju u redu. Brojeva po kojima se građane proziva - nema. Nekada je sve bilo drugačije. Savjetodavni razgovori i transakcije se odgađaju. "Satima već čekam da platim račun zdravstvenom osiguranju i još uvijek nisam završila", žali se Maria. Kada je konačno došla na red, bankarski službenik je tražio kopiju porezne potvrde ali nije bio spreman sam kopirati dokument, kaže ova djevojka. Morala je onda brzo otići do prve foto-kopiraonice iz ugla i kada se vratila, on joj je kazao da mora ponovno stati u red, kao da nije prije samo minutu-dvije bila u banci. Marija je glazbenica i poduzetnica tako da je za nju vrijeme novac. "Ja sam u svom mirovinskom osiguranju predala zahtjev za smanjenje stope doprinosa, a rok za predaju papira ističe ovog ponedjeljka. Ako danas ne riješim sve u vezi s ovim papirima u banci, sve mi propada", žali se ova mlada djevojka.

Nejasnoće u vezi transakcija

Odmah preko puta u jednoj filijali Pirej banke također napeti mir. Više od 20 ljudi stoji u redu jer nema mjesta za sjedenje. No, možda je ovdje mirno i zbog toga što ova filijala nema mnogo klijenata. Jednom starijem gospodinu je dosadilo čekati u redu i namjerava izaći iz banke, ali prije toga još pita: 'Zašto je samo jedan šalter otvoren? Gdje su vam kolege?'. 'Mnogi su na odmoru', kaže mu bankarska službenica. Iznimnom ljubaznošću i strpljenjem ova žena pokušava i dalje raditi svoj posao. A na pitanje hoće li dugo potrajati kontrola protoka kapitala, odgovara stručno: "Ja to nažalost ne mogu znati. Ali, znate da je Cipru bilo potrebno dvije godine da se ukine kontrole".

Što se tiče međunarodnih transakcija, to i dalje ostaje tabu. Ali, ipak na snagu stupaju pravila za izuzetne slučajeve. Na primjer ako dijete studira u inozemstvu, roditeljima je dozvoljeno u tri mjeseca uplatiti do 5.000 eura, za liječenje u inozemstvu može se uplatiti odjednom i do 2.000 eura. Inače se svaki pojedinačni slučaj mora razmotriti i eventualno ga mora odobriti posebna komisija Ministarstva financija Grčke. No, to ne pomaže 42-godišnjoj Anastasiji koja radi za jednu savjetodavnu firmu i koja hitno mora organizirati poslovne projekte u inozemstvu. "Mi organiziramo sastanke i kongrese, ali u ovom trenutku mnoge nećemo uspjeti realizirati. Jednostavno nismo u mogućnosti da izvršimo nužne uplate", žali se ona.

Dostava gotovine u jednu banku u Ateni
Gotovina na putu u bankuFoto: Reuters/M. Djurica

"Strah i panika"

Predsjednica Udruženja grčkih banaka, Louka Katseli apelira na građane da vrate svoje štedne uloge na račune u banci. "Strah i panika su najveći privredni neprijatelji. Ja apeliram na ljude da novac koji sada čuvaju kod kuće vrate u banke jer će na taj način ojačati likvidnost privrede. No, hoće li se to i dogoditi ovisi od svih nas", kazala je ona u jednom televizijskom intervjuu za postaju Skai.

Ono što ona nije rekla je to da će u srijedu grčki parlament usvojiti novi paket mjera štednje, uključujući najvjerojatnije i najnoviju smjernicu EU-a o saniranju banaka. Tom su smjernicom prvi put predviđeni instrumenti za postupak sanacije banka, kako troškove propasti banaka koje loše posluju ne bi morali snositi građani – sa svojim novcem. Pitanje je hoće li će baš taj zakon ljude motivirati da svoj novac ponovo povjere bankama?