Barel nafte danas i preko 74$

Nigerija raspolaže sa samo 3% svjetskih zaliha nafte, ali su tamo pobunjenici naftnim kompanijama najavili totalni rat. Iran raspolaže s 11% rezervi, a tamo se zabrinuto gleda što će biti sa sporom oko njegovog atomskog programa. Tisak već izvještava kako bi, u slučaju vojnog sukoba s Iranom, 40.000 atetnatora-samoubojica bilo spremno napasti osjetljive točke Amerikanaca u čitavom svijetu. A takve vijesti ne podižu cijenu samo iranske nafte, nego svake nafte na tržištu. Tako je i europska nafta iz Sjevernog mora odjednom postala skuplja od dragocjene lake nafte iz Teksasa. Chistine Schweikert, ekonomistica u BHF banci izjavljuje: "To je doista neobično, obično je nafta iz Sjevernog mora oko jednog dolara jeftinija od nafte iz Teksasa. Mislim da je razlog tome, banalno rekavši, da je Iran bliži Europi nego Americi. Od kako se sredinom veljače zaoštrilo stanje u Iranu upravo je europska nafta postala skuplja od kvalitetnije američke. Osim toga su u Americi strateški spremnici veoma dobro popunjeni i to, kada se te brojke objave, još malo pritišće cijenu prema dole."

Nestašice nema, ali ipak

U osnovi govoreći, nedostatak nafte ne postoji. Poznate rezerve su dovoljne da bi se sa sadašnjom proizvodnjom moglo nastaviti još 62 godine. A ako se tome pribroje i resursi iz kojih se - uz dosadašnju cijenu – eksploatacija nije isplatila, to bi moglo biti dovoljno za još 150 godina. Ali dnevne se oscilacije cijena ne mogu nadoknaditi trenutnim povećanjem ponude. "Zapravo samo u Saudijskoj Arabiji postoji mogućnost proširenja proizvodnje, a ni to nije moguće u tolikom razmjeru da bi se mogao nadoknaditi doista velik ispad u spektru ponude" naglašava Schweikert.
A pritom bi ove godine moglo doći do još jednog porasta cijena - u srpnju s početkom sezone uragana u Americi. Tada će opet biti ugrožena nalazišta u Meksičkom zaljevu. "Morate znati kako u SAD-u od prošlogodišnje serije uragana još uvijek ne funkcionira 22% proizvodnje u Meksičkom zaljevu. A ako nas zadesi još jedna takva sezona s mnogo snažnijim uraganima - a svako malo se upozorava da bi to moglo biti tako - onda bi, mislim, i cijene mogle skočiti još mnogo više" upozorava Chistine Schweikert.

Potrebe su sve veće

Uz to dolazi da i potražnja za naftom već tri godine stalno raste. Ona je uvijek povezana sa svjetskom konjunkturom i privrednim rastom - i on bi u Europi s 1,6% ove godine mogao dostići 2%. Amerika će se zadržati kod stope rasta od 3,5%, istočna Europa raste stopom od 4,5 % a u Indiji već preko 15 godina BNP raste stopom od oko 6%. Kina je odlučila usporiti svoj rast kako bi se spriječilo pregrijavanje, ali i u prvom kvartalu je bruto nacionalni dohodak skočio za 10,2%. U Njemačkoj se, uz stopu rasta od 1,7%, prošle godine čak potrošilo manje nafte nego u godini prije toga - ali to ni izdaleka nije dovoljno kako bi se nadoknadila žeđ za naftom u čitavom svijetu.