1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Bartolomej I - "zeleni" ekumenski patrijarh u posjetu Njemačkoj

Stefan Dege/ Jasmina Rose10. svibnja 2014

Bartolomej I, ekumenski patrijarh pravoslavne crve dolazi u posjet Njemačkoj. On je poznat kao borac za očuvanje okoliša, ljudska prava ali i za povrat zaplijenjene imovine pravoslavne crkve u Turskoj.

https://p.dw.com/p/1BwsA
Foto: Attila Kisbenedek/AFP/Getty Images

Prije 23 godine je Dimitrios Archondonis, kako glasi njegovo svjetovno ime, postao ekumenski patrijarh. Ovaj sada 74-godišnjak živi i radi u Istanbulu. Puno toga što će on ispričati domaćinima u Njemačkoj, neće se svidjeti vladajući krugovima na Bosporu.

Naime, povijest kršćanstva u Turskoj istodobno je priča o diskriminaciji. Bartolomej I je to osjetio i na svojoj koži. Vrhovni poglavar Ekumenske Carigradske patrijarhije, Bartolomej I rođen je 1940. na Imbrosu u selu Aghi Theodori. Prvo je studirao teologiju na svećeničkom seminaru Chalki u Turskoj a potom na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu i Münchenu. 1972. postao je šef Ureda patrijaršije u Istanbulu, a 1990. mitropolit Chalkedona. 22. listopada 1991. ga je 15 mitropolita Svete sinode izabralo za ekumenskog patrijatrha odnosno, za ekumenskog carigradskog patrijarha. Tada mu je bilo svega 51 godina. Bartolomej I je 270. nasljednik apostola Andrije i istodobno počasni poglavar 300 millijuna pravoslavaca. On vrijedi kao osoba koja drugima pruža ruku i u čiju se riječ može pouzdati.

U jesen 2006. on je papu Benedikta XVI pozvao u Istanbul. Prije godinu dana on je bio prvi grko-pravoslavni patrijarh, koji je od raskola crkve na Zapadnu i Istočnu 1054. Sudjelovao na ceremoniji inauguracije (ustoličenja) jednog rimsko-katoličkog pape, naima pape Franje. Bartolomeju je pošlo za rukom popraviti narušeni odnos s Ruskom pravoslavnom crkvom. On ima i važnog udjela u stvaranju ekumenskog sabora (sabor svih pravoslavnih mjesnih, odnosno, lokalnih crkava), do kojeg treba doći 2016. u Istanbulu - prvog ovakvog skupa otkako je Bartolomej zadužen za ekumenstvo i dijalog s religijama. Ovo bi bio i prvi sabor od posljednjeg takvog održanog 787. godine u Nikeji.

Država onemogućava školovanje svećenika

U Turskoj je položaj kršćana težak. Njihov ukupan broj iznosi oko 100.000. Od toga je 60.000 Armenaca, 20.000 Asiraca i nekoliko tisuća Grka. Stoga je Bartolomeju posebno na srcu otvaranje Teološkog fakulteta u Chalki (na turskom je to Heybeli Ada), koji je 1971. zatvoren po odluci tadašnje turske vlade.

Bartolomej I u posjeti kod Pape Franje
Bartolomej I u posjeti kod pape FranjeFoto: AP Photo/Osservatore Romano

O tom fakultetu ovisi školovanje svećenika a time i održanje patrijarhije. Po crkvenom pravu patrijarh mora biti svećenik, a istodobno po turskom pravu građanin Turske. Turska onim teolozima, koji studiraju u inozemstvu, uskraćuje državljanstvo. Peticije patrijarha na adresu vlade u Ankari nisu bile od pomoći. "Ekumenska patrijarhija je možda jedina crkva na svijetu, koja nema mogućnost školovati svoje svećenstvo", kaže Bartolomej. A EU u svakom izvještaju o napretku traži od Turske, kao kandidata za učlanjenje, gotovo moleći, da dopusti otvaranje seminara za svećenike. Turska vlada istodobno odbija pravno priznati Carigradsku patrijarhiju. Vrhovni sud Turske je patrijarhu zabranio korištenje njegove titule "ekumenski" I pod obrazloženjem kako “ patrijarhija podliježe turskom zakonu. Ovakva, sveopća titula nije primjerena”.

Turska zaplijenila imovinu crkve

Patrijarh se iz dana u dan bori za povrat zaplijenjene crkvene imovine. 1936. su sve nemuslimanske zaklade, koje su vrijedile kao pravni nositelji crkava, morali dostaviti popise svoje imovine. Njen veliki dio - više od tisuću episkopija, bolnica, škola, stambenih zgrada i groblja je turska država zaplijenila i dijelom preprodala. Izmjenom zakona sada turska država želi zaplijenjenu crkvenu imovinu vratiti pravim vlasnicima ili im isplatiti odštetu. Ali sve to neće biti jednostavno jer će sve to otvoriti neugodna pitanja o ophođenju Turske prema kršćanskoj manjini.

Ekumenski patrijarh Bartolomej I izjasnio se i u pogledu svjetske politike. U svojoj uskršnjoj poruci osudio je mržnju, netoleranciju, nasilje i nepravdu u svijetu. Ove godine je 2,43 milijuna katoličkih, evangelističkih, pravoslavnih i drugih kršćana proslavilo Uskrs istog dana. Bartolomej se oglasio i povodom krize u Ukrajini. "U jednoj demokratskoj naciji 21. stoljeća nema prostora za brutalno nasilje i proljevanje krvi". Bartolomej je dobio priznanje i za svoje sudjelovanje u zaštiti okoliša. 25 sveučilišta u EU, Rusiji i SAD dodijelilo mu je titulu počasnog doktora.