1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Beba iz Bugarske za 15.000 €

12. veljače 2011

Ovoga tjedna grčka policija je razbila lanac trgovaca bebama iz Bugarske. No, mnogi u Grčkoj smatraju: trgovina malim bebama i jajnim stanicama žena s istoka i dalje cvjeta jer se ni policija baš ne trudi.

https://p.dw.com/p/R03t
Beba
Bande koriste nevolju majkiFoto: BilderBox

Policija je u Xanthiju, gradu na sjeveru Grčke, uhitila četiri osobe osumnjičene za trgovinu bebama. Među njima je i jedna žena iz Bugarske koju se sumnjiči da je svoju novorođenu bebu željela prodati jednom bračnom paru bez djece u tom grčkom gradu. U ovoj akciji su pomogli i europski čuvari reda Eurojust, ali upućeni tvrde: to je tek kap u moru, jer kriminalcima često pomažu i nadležni službenici.

"Moraju se boriti za svaki korak"

Anonimne žrtve trgovaca ljudima iz Moldavije
Prevarene, preplašene - a ni policija im ne pomažeFoto: DW

Elektra Koutra pokušava pomoći strankinjama koji se bore za svoju djecu. Mlada odvjetnica je uvjerena da organizirane bande zlouporabljuju nevolju mladih žena kako bi im otele dijete i prodale ga parovima bez djece. Ona upravo zastupa jednu ženu iz Rumunjske pred sudom i svjedoči koliko malo joj pomažu nadležne službe u Grčkoj u njenoj borbi:

"Moja štićenica želi nazad svoju vlastitu bebu, ali nailazi na ravnodušnost ili čak odbijenice. Već u srpnju 2009. smo podnijeli prijavu zbog prijevare i iznude i sve do danas nam policija govori kako još 'istražuje'. Tražila sam uvid u spise, i kod nadležnih službi i u rodilištu, ali do njih ne može čak ni ombudsman Grčke! Sve u svemu, moramo se boriti za svaki, pa i najmanji korak."

Kriminalcima pomažu potkupljeni službenici

Grčki policajac provodi uhićenje
U pojedinim slučajevima dođe do uhićenja, ali mnogo ih je koji pomažu kriminalcimaFoto: Nikos Pilos

Grčki mediji objavljuju kako je "cijena" bebe iz Bugarske ili Rumunjske od 15 do 25 tisuća eura. Majka djeteta dobiva najmanje, najviše 3.000 eura. Ako požali svoju odluku, ne samo da neće dobiti nazad svoju bebu, nego će stići prijetnje batinaša organiziranih bandi.

Odvjetnica Kotura je uvjerena kako se kriminalci nemaju što brinuti dok god uživaju zaštitu nadležnih državnih službi. I Alexandros Zavos koji je na čelu Instituta za migracionu politiku misli da bande uživaju široku zaštitu: "Stranci stalno javljaju o takvim slučajevima. Na granici Grčke s Turskom je već uhićeno prilično švercera ljudima, u gradu Patrasu su optužena i dva pripadnika lučke policije da su opljačkala izbjeglice. I na otocima se pretpostavlja da bande plaćaju građanima da ih obavijeste ako policija sprema neku akciju."

Ne samo bebe, nego i jajne stanice

Jajna stanica
Kriminalci su otkrili i unosan posao s jajnim stanicamaFoto: picture-alliance/dpa

U međuvremenu se u borbu protiv trgovine djecom između Grčke i bugarske umiješala i europska služba Eurojust. Odvjetnica Elektra Koutra priznaje da su tako postignuti važni uspjesi, ali kaže da su i trikovi kriminalaca sve profinjeniji. Tako su se u međuvremenu prebacili na trgovanje s jajnim stanicama mladih žena s istoka.

"Zbog bijede u kojoj žive mnoge žene su spremne prodati svoje jajne stanice. Poznajem takve slučajeve i iz Bugarske, Rumunjske i Letonije. Dolaze u Grčku na nekoliko tjedana i daju im injekcije hormona kako bi stvorile što više jajnih stanica. Mnoge te žene su žrtve trgovine ljudima i prisilne prostitucije, ali nitko ne kontrolira njihovo zdravstveno stanje. Prilikom tog izvlačenja jajnih stanica im nitko ne govori ni koje su moguće komplikacije."

Ženama i djevojkama koje su već upale u zatočeništvo trgovaca ljudima teško je pomoći jer se često i same ne usude potražiti pomoć. Alexandros Zavos je uvjeren kako je najbolji put za pružanje pomoći tim ženama poduzimanje mjera već u zemljama iz kojih potječu. Podsjeća na uspješan projekt u Moldaviji koji je pomogao ženama, žrtvama zlostavljanja ili prisilne prostitucije: "Na početku im treba pomoći psihološkom terapijom jer mnoge žene imaju ozbiljne poremećaje, sve do želje za samoubojstvom. Nakon toga slijedi obrazovanje i većina žena je na koncu uspjela zarađivati za život, kao frizerka, u uredu ili čak kao uzgajivačica pčela. U ovom projektu nisu dobivale novac, nego školovanje i savjetovanje sve dok nisu počele raditi."

Jer kada je riječ o borbi protiv bandi, Zavos nipošto nije optimist: sve dok se na taj način zarađuje velik novac, biti će i trgovanja ljudima i djecom. Policijske akcije će spriječiti pokoji slučaj, ali će teško zaustaviti takvu vrstu kriminala.

Autorica: Jannis Papadimitiou, Atena (aš)

Odg. ured: A. Jung-Grimm