Beethovenov stvaralački skok iz krize

Psihologinja Erika Schuchardt još se od 70-ih godina prošlog stoljeća bavi pitanjem kako ljudi uspijevaju prevladati svoje osobne krize. Do sada je pratila sudbine stotina ljudi i pročitala više od 2.000 životnih priča da bi shvatila kako ljudi širom svijeta pronalaze izlaz iz krize. I onda je naišla na Beethovena.

Beethovenova životna situacija

Jedan od najpoznatijih njemačkih skladatelja Ludwig van Beethoven bio je nagluh već u dobi od 28 godina. Tri godine kasnije je opisao simptome kao što su gubitak sposobnosti da čuje visoke tonove i razumije govor sugovornika, neugodne zvukove u ušima i preosjetljivost na zvuk.

Beethoven je sve više gubio sluh. Primijetio je da ga se izolira, omalovažava i ismijava. Erika Schuchardt kaže: "Osjećao se isključen i nije znao šta da radi sa svojom agresijom. Kao mladić 1802. piše testament u kome se žali na društvo koje ga smatra neprijateljskim, bolesnim i tvrdoglavim." U tom testamentu on također rezimira: "Svoj život bih okončao da nije umjetnosti. Sve dok mi ti Bože daješ muziku, moram živjeti... Gospode, daj mi snagu da pobijedim sebe."

Faze prevladavanja krize

Psihologinja Erika Schuchardt je za tijek duševnih kriza razvila model koji se sastoji od raznih faza. Sve osobe koje se nađu u krizi na početku si postavljaju pitanje: "Što se zapravo događa?" "Beethoven je svoju veliku nesigurnost spomenuo u pismima koja je pisao dvojici svoje braće i prijateljima", kaže Erika Schuchardt. "U drugoj fazi dolazi do spoznaje da njegova gluhoća kao bolest ne smije postojati. To je za njega toliko bolno, da svoju gluhoću taji pred sobom i drugima", kaže Schuchardt.

Potom dolazi "emocionalno nekontrolirani prijelazni stadij". Beethoven je dugo suzdržavao svoje emocije. Treća faza - "zašto baš ja?" - iz njega agresivno izbija. Okreće se protiv prijatelja i doživotno im zabranjuje da ga slušaju dok vježba, zato što im ne vjeruje. A onda u četvrtoj fazi pokušava riješiti svoj problem uz pomoć liječnika i hodočašća. Na kraju ovog stadija, on se u petoj fazi depresije pita: "Zašto? Sve ovo je besmisleno!"

U šestoj fazi Beethoven spoznaje svoj put. On tješi ljude koji imaju istu sudbinu i ulazi u sedmu fazu - počinje djelovati. U 9. simfoniji skladao je glazbu za Schillerovu "Odu radosti". Raskida s tadašnjim važećim zakonima glazbe i u simfoniju ubacuje glas i zbor. U osmoj fazi, fazi solidarnosti, miri se s društvom i Bogom.

Vjera kao pomoć

Erika Schuchardt navodi da su kroz svih osam faza prošli i pokojni njemački redatelj Christoph Schlingensief kao i suosnivač Applea Steve Jobs. Ateist Schlingensief, koji je bolovao od raka, na kraju osme faze je napisao: "Bože, dobri druže, opunomoćeniku patnje, dobro obavi svoj posao. Ponovo ću doći u bolničku kapelicu i razgovarati s tobom." Povučeni i šutljivi Steve Jobs je navodno na kraju svog života rekao:" Siguran sam da tamo negdje mora nešto biti. Bog će sačuvati tragove."

Erika Schuchardt je 2008. svoj tadašnji novi metodološki pristup predstavila na životu i djelu velikog njemačkog skladatelja. Njezina knjiga "Beethovenov stvaralački skok iz krize" sada će izaći već u trećem izdanju.

Na pitanje kome je namijenjeno ovo djelo ona odgovara: "Mislim da se u njemu može pronaći svatko. Beethovenu je u njegovo vrijeme društvo uskratilo bliskost s ljudima za kojom je toliko čeznuo. Iz te usamljenosti on je razvio beskrajnu senzibilnost u jeziku i životu. Beethoven je bio odvjetnik obespravljenih ali je svoj život shvaćao kao službu prema Bogu i ljudima koji pate i na taj način je on za nas 'krizni menadžer svih vremena'."