Berlinski Art Forum otvorio vrata
25. rujna 2009
U moru sajmova umjetnosti koji su se posljednjih desetak godina pojavili na globalnom tržištu, Art Forum u Berlinu uspio se profilirati kao najznačajniji, barem što se njemačkoga govornog područja tiče. Jer, iako se sajmovi u Baselu i Kölnu mogu pohvaliti duljom tradicijom i većim brojem izlagača, berlinski Art Forum uspio je u posljednjih 14 godina steći status sajma koji je "in".
Berlin je novi New York
Nekada su si galeristi mogli priuštiti odlazak na nekoliko sajmova. Danas kada financijskim špekulantima nije do razbacivanja i ulaganja u umjetnost, vlasnici galerija si mogu priuštiti odlaske na samo neke sajmove. Za ovo mjesto se posljednjih godina izborio i, s 14 godina relativno mladi, Art Forum u Berlinu. Utrka između tradicionalnog sajma u Kölnu i "nove umjetničke metropole" Berlina presuđena je u korist potonjega grada čemu je pridonijela i bujajuća likovna scena koja se u zadnjih petnaestak godina razvila u njemačkoj metropoli. Tomu pridonosi i činjenica da i neki od vodećih svjetskih umjetnika poput Danca Olafura Eliassona posljednjih nekoliko godina žive i rade u Berlinu. "Berlin je novi New York" može se često čuti u umjetničkim krugovima. Od ovakvog imidža Berlina profitirao je i Art Forum.
"Umjetnost nije u krizi"
Ovogodišnja smotra privukla je više od 130 galerija iz čitavog svijeta a do nedjelje, kada se sajam zatvara, očekuje se preko 45.000 posjetitelja. Najgoru krizu tržište umjetnina doživjelo je još prošle godine. "Svijet potresa gospodarska kriza ali umjetnost nije u krizi", smatra direktorica Art Foruma Eva-Maria Häusler koja je kod galerista primijetila "novi optimizam". "Nakon kritične 2008. ove je godine raspoloženje dobro", optimistična je Häusler. U optimističnom ozračju lakše se prodaje a većem utršku mogla bi pridonijeti i činjenica da berlinski sajam ove godine nudi široku paletu po logici "za svakog ponešto". "Ove godine je trend da nema trenda", zaključuje jedan od voditelja sajma Peter Vetsch. Shodno ovoj filozofiji na Art Forumu se jedno uz drugo nude djela suvremenog kanadskog umjetnika Marcela Dzama čiji se keramički šišmiši u staklenoj vitrini nude za 25 000 dolara kao i klasici Roberta Mappelthorpa za otprilike istu svotu.
Autor: N.Kreizer/dpa
Odg. ur.: Anto Janković