Berlinski politički tjedan s kancelarom u Aziji

"Idem dakle tamo s osjecajem da ce dogovor koji smo donijeli u Njemackoj, da cemo iducih godina udvostruciti opseg nase privredne suradnje, zaista na najbolji nacin biti ostvareni..." tako je kancelar Schröder opisao optimizam s kojim je pocetkom otisao na turneju po Kini, sestu od kada je na celu vlade sto najbolje svjedoci o velikom njemackom interesu za tu zemlju . No ne samo ekonomskom- iako se radi o milijardskim poslovima i ogromnom trzistu za koje nije zainteresirana samo Njemacka. I politicki je Peking za Berlin izuzetno vazan partner, narocito nakon sto je odlazeci dalje za Japan- kancelar mogao izjaviti:

"Veselim se sto je i predsjednik Hu jasno rekao kako podrzava reformske napore generalnog sekretara Ujedinjenih naroda kao i kandidaturu Njemacke za slucaj da dodje do sirenja Vijeca sigurnosti Ujedinjenih Naroda, u sto i mi vjerujemo, pa ce u tom slucaju Kina podrzati Njemacku..."

U Berlinu je medjutim ta izjava docekana ostrom kritikom iz redova opozicije:

kancelar Schröder, koji je doduse i na tom putu po Kini s politickim sugovornicima po vlastitom misljenju vrlo angazirano govorio i o ljudskim pravima- iako ne sasvim dovoljno po misljenju nekih kriticara iz redova manjeg koalicionog partnera zelenih- po ocjeni sefa Liberalne stranke provodi politiku dvaju mjerila: to je bio moralno najnizi stupanj vanjskopolitickog pargamtizma, ocijenio je Westerwelle ciljajuci na pristanak Pekinga da Njemacka dobije stalno mjesto u Vijecu sigurnosti Ujedinjenih Naroda, na sto je Schröder- po njemu- uzvratio zalaganjem za prodaju evropskog oruzja Kini. U medjuvremenu se, ali zasad bez konacne odluke, i nadlezna tijela Evropske Unije razmatraju mogucnost ukidanja embarga na isporuke oruzja koji je za Kinu uveden nakon krvavog ugusivanja studentskih nemira, 1989. Sefica njemackog ogranka Amnesty International Lochbihler medjutim drzi da bi to bio pogresan signal za Peking jer je embargo jedina metoda pritiska kojom se borci za ljudska prava mogu sluziti. A ona su naime- kako je u srijedu u Berlinu izjavila sefica njemackog ogranka Amnesty International ne samo u mnogim dijelovima svijeta i dalje ugrozena nego se situacija pogorsava, narocito u odnosu na zene:

"Zene se drzi nosiocima kulture i kao takve ih se razara"- tako sefica njemackog ogranka Amnesty Internationala , Barbara Lochbihler obrazlaze cinjenicu sto se u zadnje vrijeme opet sve cesce ugrozavaju prava zena, posebno u kriznim i ratnim podrucjima u svijetu. Sikaniranje i masovna silovanja se u Sudanu, Kongu ili Kolumbiji koristi kao oruzje za ponizacvanje i demoraliziranje ratnih protivnika. Medjunarodna organizacija za zastitu ljudskih prava posebno prati i situaciju zena u zemljama u kojima njihov neravnopravni tretman predstavlja dio kulturnog naslijedja i tradicije. Sto se tice Turske prilike su dvoznacne- povod za optimizam daje cinjenica sto je , u nastojanju da se priblizi bruxelleskim standardima, turska vlada u okviru reforme pravosudnog sistema silovanje u braku i tzv. ubojstva zena zbog casti proglasila krivicnim djelima. No sto se tice ponasanja drzavnih i pravosudnih organa u odnosu na opce stanje ljudskih prava u Turskoj mnogo toga jos treba promijeniti, smatra Barbara Lochbihler:

"Mi iz Amnestija drzimo ispravnim da EU ostane u pregovorima s Turskom jer to je sansa za ljudska prava u Turskoj...zalupiti vrata bi moglo zakociti reformski proces a to znaci i poboljsavanje ljudskih prava uopce."

Malo poboljsanje ali jos uvijek tek tijesno iznad prosjeka u usporedbi s drugim drzavama- tako je njemacki skolski sustav ocijenjen u s napetoscu ocekivanoj medjunarodnoj Pisa-studiji za 2003 u kojoj je usporedjivano znanje 250 tisuca ucenika iz 46 drzava OECD-a. U Njemackoj je dva skolska sata testirano 4600 petnaestgodisnjaka iz matematike, prirodnih znanosti ,iz sposobnosti citanja i shvacanja teksta te iz nekoliko opceobrazovnih podrucja. Rezultat je ovog puta nesto bolji od prvog, kada su gotovo dramaticno losi rezultati njemackih djaka uzbudili pedagoge i politicare. U medjuvremenu su se razvile velike polemike o skolskom sistemu i pokrenute su promjene- no detalj koji je i kod prve Pisa-studije najvise zabrinuo analiticare, nije puno promijenjen : opet se potvrdilo da u Njemackoj postoji jaka veza izmedju socijalnog porijekla i uspjeha u skoli. Drugim rijecima djeca siromasnijih roditelja, posebno migranata imaju uglavnom sansu da ponove sudbinu roditelja- ne samo sto djeca bogatijih roditelja imaju vise sansi da polaze gimnaziju dakle skolu koja vodi dalje nego i u Pisa-testu s prosjecno 102 boda po rezultatima iz iste socijalne grupe nadilaze medjunarodni prosjek koji iznosi 92 boda. Razmjerno tome, najlosije obrazovne sanse i najlosije rezultate imaju djeca migranata, pri cemu se ne radi u razlici u inteligenciji nego u mogucnostima da se ona iskoristi- kaze njemacki koordinator Pisa-studije, Andreas Schmeicher:

"Ako uspjeh u skolovanju zavisi o socijalnoj pozadini tada je to jasan indikator za cinjenicu da mnogi ucenici ne ostvaruju sve ono za sto potencijalno imaju sposobnosti jer nemaju pravu obrazovnu sansu...to znaci manjkavo koristenje postojeceg potencijala ali i manju produktivnost i time ukupno manje privredne sanse ...".

A to je podatak koji posebno zabrinjava politicare: najbolje rezultate su u Pisa-studiji naime postigli Japan, Hong-Kong, Finska, Kanada- drzave koje i ekonomski nadmasuju Njemacku. Zato su medju prvim na rezultate ovogodisnje studije reagirali ministri za kulturu i obrazovanje saveznih pokrajina: djeca iz migrantskih i socijalno slabijih obitelji bi pravodobno trebala dobiti dopunsku pomoc u ucenju a nastavnici vec tokom skolovanja biti bolje pripremljeni na rad s djecom razlicitih- ne samo intelektualnih-mogucnosti.

Kako se skolovati za politicara- to je pak pitanje na koje Pisa studije niti daju odgovore niti se njime bave- ali se i ovog tjedna pokazalo koliko je taj posao kompleksan. Na kongresu CDU-a konzervativni su postavili smjernice za razdoblje do iducih izbora- a Anghela Merkel pokazala vjestine za koje su, uz dosta politicke prakse prije svega potrebni talenat i hladna glava:

"Od danas prelazimo na napade na druge i obustavu vatre izmedju nas samih...tim je rijecima sefica CDU-a Merkel zavrsila stranacki kongres cije su geslo- i odluke – harmonija, unutrasnja kohezija i demonstrativno jedinstvo kao priprema za izbore 2006- da bi samo 24 sata kasnije stranka bila potresena novim uzbudjenjem: ostavku na sve politicke funkcije u CDU-u sjeverne rajne westfalije je podnio Hermann Josef Arends, sef stranackog udruzenja poslodavaca. To je doduse posljedica njegove financijske afere i kao takva dokaz konzekventnosti vodstva, no pokazuje da sve ipak nije sasvim jednostavno nakon sto se vec i iz cinjenice da je Angela Merkel na vrh stranke ponovno izabrana sa samo 88 posto glasova- manje nego ikad ranije, sto takodjer govori da jedinstvo nije tako veliko kakvim bi se htjelo prikazati- iako se po pljesku kojim je docekan Edmund Stoiber cini da je barem spor izmedju CDU-a i CSU-a, izazvan zdravstvenom reformom, stavljen ad acta. Pri tome je bavarski sef problematizirao ono sto Angela Merkel nije tako jasno ucinila:

"Patriotizam nasoj zemlji daje unutrasnju koheziju, patriotizam je cini otpornom na krize a ljude samosvjesnijima- onaj tko se s jednom zemljom emocionalno identificira brine i za njezinu i sudbinu i dobrobit stanovnika."

I iz cinjenice da se CDU vise nego reformama bavio patriotizmom i obnavljanjem debate o vodecoj kulturi politicari koalicije u Berlinu medjutim izvode drugacije zakljucke: Konzervativni se definitivno oprastaju od koncepta socijalne trzisne privrede, rekao je sef SPD-a Müntefering. Stanovitu je rezervu izrazio i sef Liberalne stranke Westerwelle najavivsi da ce pozorno promatrati hoce li najavljena debata o patriotizmu to i ostati ili skliznuti u nacionalizam i time potaci aplauz s pogresne strane. Liberali su i protiv rasprava o vodecoj kulturi sto se u stvarnosti pretvara i dokazivanje nadmoci njemacke nad ostalima, kao sto po sefu FDP-a nema smisla samo par mjeseci nakon njegova usvajanja opet u pitanje dovoditi zakon o strancima- iako s druge strane CDU njeguje svoj image tolerancije prema strancima naglasava i izborom politicarke turskog porijekla, Demirbüken u predsjednistvo. Jedini nesumnjivi rezultat kongresa jest da je sefica iz Düsseldorfa otisla ojacana, unatoic –samo-88 posto. Cak je i njezin glavni interni rival Koch izjavio kako je Njemacka spremna za zenskog sefa vlade. Angela Merkel doduse ostaje pri stranackoj disciplini po kojoj tzv kancelarsko-kandidatsko pitanje na red dolazi tek krahjem iduce godine ali po prvi puta vise izricito ne demantira:

"Iduce dvije godine sadrze i vrijeme saveznih izbora, personalne odluke sto se tice kancelarske kandidature ce biti donijete kasnije, tako smo dogovorili ... ali ovaj dan je za meine i za CDU vrlo dobar dan jer sam dobila ogromnu vecinu i vrlo sam zadovoljna..."

Time cemo se dakle svakako jos baviti a za ovaj tjedan toliko iz Berlina, postovani slusatelji.