″Bez suočavanja s istinom o prošlosti nema ni pomirenja″ | Politika | DW | 05.12.2017

Politika

"Bez suočavanja s istinom o prošlosti nema ni pomirenja"

Hrvatski premijer došao je u Mostar kako bi 'ohrabrio Hrvate' nakon presude hrvatskoj šestorci i šokantnog samoubojstva Slobodana Praljka u haškoj sudnici.

default

Hrvatski premijer Andrej Plenković u posjetu je Mostaru i predsjedatelju Predsjedništva BiH Draganu Čoviću da, kako je to već prije navedeno, "uz puni pijetet prema žrtvama, ohrabri Hrvate u BiH". Obojica su predsjednici HDZ-a u svojoj zemlji, čije su nekadašnje ratne vlade, Hrvatske i HR HB, osuđene za suradnju u 'udruženom zločinačkom pothvatu' protiv Bošnjaka u BiH u predmetu 'Prlić i ostali'.

Otvorena pitanja

Niti jedan od predsjednika dva HDZ-a ne prihvaća da je njihovo nekadašnje vodstvo vodilo loše politike te da je odgovorno za nedjela kojima je presudio haški sud. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ide i korak dalje ističući kako se radi o presudi hrvatskom narodu i HVO-u te je stoga doveo u pitanje i europski put u BiH. Ovo je dovelo do otvorenih kritika od strane međunarodne zajednice u BiH.

Puno je otvorenih pitanja na koja se izbjegava odgovor: hoće li cjelokupni hrvatski narod u BiH zbog politikanstva nositi zločinačku stigmu, gdje je istinski pijetet prema bošnjačkim žrtvama, zašto pravdu još uvijek čekaju hrvatske žrtve, gdje je suočavanje s lošim politikama prošlosti?

Hrvatska vlada je donekle ublažila svoja stajališta nakon kritike europskih medija da je Plenković "jedini premijer od zemalja EU-a koji podržava ratne zločince" i to izlazeći sa stavom kako Vlada "poštuje presudu haškog suda", ali da se ne slaže u "nekim dijelovima koji aludiraju na odgovornost hrvatskog vodstva". Sudeći prema ozračju pri dočeku hrvatskog premijera u Mostaru, to je još više unijelo nemir među Hrvatima u BiH, jer hrvatska vlada ovdje nije spomenula i vodstvo Herceg-Bosne. 

‚Hrvati za sve krivi, a njihove žrtve još traže pravdu‘

Andrej Plenković u Mostaru u društvu Dragana Čovića

Andrej Plenković (d.) u Mostaru u društvu Dragana Čovića (drugi s desna)

"Hrvatska prije svega stoji uz BiH, stoji uz Hrvate u BiH. Učinit ćemo sve da Hrvati ovdje budu dugoročno ravnopravan narod i da se poštuje ta jednakopravnost između tri naroda ovdje. Razgovarat ću s Hrvatskim narodnom saborom, naravno, uvijek uz puni pijetet i sućut prema žrtvama i zločinima koji su se dogodili vezano uz ovu presudu, ali i svih ostalih zločina u BiH", kazao je premijer Plenković u Mostaru, ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosača gdje je, iznad transparenta najave kazališnog hita 'Dame biraju', izvješena zastava s likom Slobodana Praljka.

Hrvatski stradalnik iz Udruge Grabovica 93. Josip Drežnjak, premijeru susjedne države predao je cjelokupnu dokumentaciju neprocesuiranih zločina Armije BiH nad nedužnim Hrvatima Drežnice i Grabovice.

"Sada su Hrvati za sve krivi, naše žrtve još traže pravdu, a već se spominju na desetine optužnica protiv pripadnika HVO-a", moglo se čuti ispred Kosače.

Plenković se nije sastao s bošnjkim stradalnicima

No, Plenković se nije sastao s bošnjačkim političkim predstavnicima kao niti predstavnicima stradalnika. S druge strane Bošnjaci i dalje, kako se čini, očekuju ispriku hrvatskog vodstva ali i - priznanje.

"Republika Hrvatska, kao i ovdašnje hrvatsko vodstvo, imaju samo jednu pametnu mogućnost - prihvatiti hašku presudu i distancirati se od pogrešnih politika HDZ-a 90-tih. Izlaz je u katarzi, a ne u negiranju krivnje. Ovo posebno govorim zbog činjenice da je Hrvatska članica EU-a i NATO-a", za Deutsche Welle komentira Edin Batlak iz bošnjačkog Udruženja logoraša Mostara.

On smatra da je hrvatski premijer prvo trebao posjetiti Sarajevo i sastati se sa članovima Predsjedništva BiH. "Kao nikada do sada potreban je dijalog i posjet svim predstavnicima, posebno bošnjačkim, dok posjet samo jednom narodu, nažalost, u ovom trenutku izaziva podozrivost i sumnju", kaže Batlak.

Odgovarajući na pitanje može li se presuda haškoj šestorci promatrati kao presuda Hrvatima u BiH, on izričito tvrdi - ne.

"Svaki pokušaj poistovjećivanja s hrvatskim narodom je zloban i evidentno je da, zbog svojih političkih interesa i pojedinačnih zločina, pojedinci žele stigmatizirati vlastiti narod. Hrvati i Bošnjaci nikada nisu bili u sukobu osim u posljednjem ratu, a javna je činjenica da su se mnogi Bošnjaci zajedno s Hrvatima borili u BiH. Oduvijek smo bili upućeni jedni na druge i tako će biti u budućnosti", zaključuje Batlak.

Edin Batlak

Edin Batlak

Nema distanciranja od prošlih politika i isprike

I profesor Sveučilišta u Mostaru, akademik Slavo Kukić je sličnog stava, jer drži kako se ne može govoriti o bilo kakvom distanciranju od prošlih politika.

"I u tome je, a ne u brizi za Prlića i ostale, razlog halabuke koja se nakon haške presude proizvodi. Kada bi današnji lideri HDZ-a, i bh. i hrvatskoga, bili svjesni činjenice da su njihovi prethodnici vlastiti narod suludom ideološkom matricom gurali u propast - onda bi se u odnosu na takvu politiku, a zbog budućnosti tog istog naroda, distancirali. Nažalost, sve upućuje na zaključak da u njima ne postoji ni zrno mudrosti, a ni spremnosti da to učine. Rješenje je jedino u odluci Hrvata da im se, zbog vlastite budućnosti, okrenu leđa, jednom zauvijek", komentira ovaj profesor za DW.

Profesor Slavo Kukić ocjenjuje da je posrijedi održavanje političkog utjecaja i vlasti i to, kako kaže, i po cijenu guranja u provaliju vlastitog naroda. "A takve ideologije, da smo načistu, nemaju nikakve veze s hrvatskim narodom", zaključuje profesor.

O suočavanju s istinom i prošlošću u zemljama bivše Jugoslavije, u svojoj posljednjoj kolumni piše i njegov kolega, profesor Mile Lasić koji, između ostaloga, tvrdi da i posljednja presuda ICTY-ja u slučaju 'Prlić i ostali' pokazuje da skoro izvjesno neće doći do suočavanju s istinom o prošlosti.

"A bez tog suočavanja ne može doći ni do pomirenja između Hrvata i Bošnjaka (i Srba), ni do boljih odnosa BiH i Republike Hrvatske (i Republike Srbije). Volio bih da se varam u procjeni, ali bojim se da je i sveukupan 24. godišnji rad ICTY-ja bio poprilično  uzaludan i da je definitivno propuštena šansa da se uskoro započne unutar svih zaraćenih strana suočavanje s vlastitim grijesima u prošlosti, bez čega nema ni početka izgradnje kritičke kulture sjećanja s drugačijim, kompleksnijim pristupom prošlosti, historiji i povijesti, tj. karakteru rata u bivšoj SFRJ, u Hrvatskoj i u BiH. A prava je šteta što je skoro izvjesno da više i neće doći do procesuiranja niza većih i manjih 'udruženih zločinačkih poduhvata' ni na međunarodnim ni na domaćim sudovima", tvrdi profesor Lasić.

Preporuka uredništva

Albanian Shqip

Amharic አማርኛ

Arabic العربية

Bengali বাংলা

Bosnian B/H/S

Bulgarian Български

Chinese (Simplified) 简

Chinese (Traditional) 繁

Croatian Hrvatski

Dari دری

English English

French Français

German Deutsch

Greek Ελληνικά

Hausa Hausa

Hindi हिन्दी

Indonesian Bahasa Indonesia

Kiswahili Kiswahili

Macedonian Македонски

Pashto پښتو

Persian فارسی

Polish Polski

Portuguese Português para África

Portuguese Português do Brasil

Romanian Română

Russian Русский

Serbian Српски/Srpski

Spanish Español

Turkish Türkçe

Ukrainian Українська

Urdu اردو