«BiH nije hrvatska dijaspora»

Ustavni sud Republike Hrvatske nedavno je iznio tumačenje prema kojemu svi hrvatski državljani, neovisno o tome imaju li stalno boravište u Hrvatskoj ili ne, imaju pravo sudjelovati na parlamentarnim izborima kao i na referendumima što se održavaju u Hrvatskoj. Dok su se analitičari bavili pitanjem znači li to da se može dogoditi da takozvani Hrvati u dijaspori zaustave hrvatski put u Europsku uniju, najjačoj oporbenoj stranci SDP-u kao da je «puknuo film». Jer, činjenica je, pitanje sudjelovanja iseljenih i bosanskohercegovačkih Hrvata na parlamentarnim izborima gotovo se redovito otvara uoči samih izbora, da bi se to pitanje potom zaboravilo do sljedeće, istovjetne prigode.

Ili, kako je to primijetio glavni tajnik SDP-a Igor Dragovan, Hrvati u BiH instrumentaliziraju se od izbora do izbora, a u međuvremenu se nitko ne bavi njihovim stvarnim problemima: «Žao nam je što je HDZ proteklih godina, i to već zadnjih 15-ak godina, proglašavao Hrvate u Bosni i Hercegovini dijasporom. Oni tamo ostvaruju sva svoja prava. I pozicija u koju ih gura HDZ, kao dijasporu, dovodi ih u položaj u samoj Bosni i Hercegovini da imaju problema u ostvarivanju svojih prava.»

Sanader: «Milanović šalje opasne poruke»

U Ustavu Republike Hrvatske svim se hrvatskim državljanima jamči pravo da biraju i budu birani na parlamentarnim izborima. Kada se ta mogućnost unosila u Ustav, tvrdilo se kako se to čini zbog neraskidivih povijesnih i društvenih veza domovinskih i Hrvata u BiH. Jer, upravo je na sudjelovanje Hrvata iz susjedne države, gdje su oni konstitutivni narod, bilo najviše primjedaba. HDZ-ovo inzistiranje tumačilo se i kao njihovo nastojanje da na taj način osiguraju nekoliko zastupničkih mandata više za prevagu u Saboru s obzirom na već poslovičnu naklonost Hrvata iz BiH toj stranci.

SDP, koji 2003. nije ni istaknuo listu u 11. izbornoj jedinici, dakle onoj za iseljene i Hrvate u BiH, najavljuje, izjavio je predsjednik Zoran Milanović, da će ta stranka inicirati izmjene Ustava za ukidanje toga prava. Podsjetimo, na izborima 2003. sudjelovalo je nešto preko 100.000 Hrvata iz BiH i oko 20.000 Hrvata diljem svijeta. Premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader uzvraća kako takvim porukama SDP i Milanović šalju opasne i pogubne poruke jednom manjem, ali ni u kojem slučaju manje važnom dijelu hrvatskog naroda.

Milanović: «BiH nije hrvatska dijaspora»

Dok im Sanader jamči da će ustavna odredba ostati, Milanović traži očitovanje: «Ono što želim čuti je jasan stav premijera Sanadera o tome je li takav sistem u interesu Hrvatske i u interesu Hrvata u dijaspori, odnosno u Bosni i Hercegovini, koja nije dijaspora. O tome premijer šuti.» SDP, kao uostalom i sve oporbene stranke osim pravaša, smatraju da Hrvati u Bosni i Hercegovini žive stoljećima te da tamo trebaju glasovati za predstavnička i vrhovna tijela, a ne u Hrvatskoj.

Dragovan poziciju Hrvata u BiH i Hrvatske uspoređuje sa švicarskim Talijanima i Italijom: «Republika Italija je dobar primjer zato što je u Italiji dosta široko pravo glasa izvan domovine. Govorim o Talijanima koji žive izvan Italije. Oni imaju u dobroj mjeri pravo glasa za talijanski parlament, osim Talijana koji žive u Švicarskoj i to iz razloga što su oni tamo konstitutivan narod i zato nemaju tu vrstu prava glasa u matičnoj zemlji.»

Pravo glasa samo za porezne i vojne obveznike

SDP također smatra kako bi odnosi Hrvatske i BiH bili čišći i čvršći, kada bi se građani svake države obraćali svojim vlastima za pomoć, a manje gledali preko državnog plota. U Hrvatskoj su sve glasnija razmišljanja kako samo oni koji, kako se to popularno kaže, služe vojsku i plaćaju porez, trebaju participirati na izborima, podsjeća glavni tajnik SDP-a: «SDP-ov stav je da svi oni koji su izvan domovine, odnosno imaju prebivalište i žive u Republici Hrvatskoj, ali su privremeno odsutni, imaju pravo glasa. Apsolutno. Ali oni koji žive i živjet će izvan domovine, ti po mom osobnom mišljenju ne bi trebali glasovati za hrvatski parlament.»

Zaključimo: Ustav Republike Hrvatske jamči sudjelovanje na izborima i referendumima svim hrvatskim državljanima, SDP i većina oporbenih stranaka najavljuje ukidanje toga prava, no sve se to zbiva uoči još jednih parlamentarnih izbora. Kada i oni prođu, pitanje je hoće li se toga itko sjećati ili će opet sve pasti u zaborav do nekih novih odmjeravanja snaga pred biračkim kutijama?