Bit će sira, mlijeka, putra...

Hrvatski premijer Ivo Sanader smatra kako ima razloga da se i 3. listopada posebno obilježi u političkom kalendaru hrvatske državnosti: „Ovo je zaista povijesni dan za Hrvatsku. Bilo ih je puno u ovih 15 godina, ali i ovo je jedan od tih“, izjavio je šef hrvatske vlade.

Svečani je dio završen, a 20. listopada započinje radni dio pregovora. Usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije obavit će se kroz 35 poglavlja, a započet će otvaranjem poglavlja o znanosti i istraživanju.

Poglavlje o agraru bit će najbolnije

Do kraja godine planira se analitičko ispitivanje sedam poglavlja, a već u prosincu otvorit će se poglavlje o poljoprivredi – jedno od područja za koje se uvriježilo govoriti kako će za hrvatske pregovarače biti najteže, a za same poljoprivrednike najbolnije. Jer, tek tisuću poljoprivrednih domaćinstava u Hrvatskoj može se, kažu analitičari, mjeriti i nositi s farmama europskih poljoprivrednika.

Glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak optimistično procjenjuje da bi cjelokupni pregovori trebali biti okončani do studenoga 2006. godine. Pritom će se voditi računa o kvaliteti uvjeta za budući život građana Hrvatske te zaštiti nacionalnih interesa, ali – priznaje Drobnjak – puno manevarskog prostora u pregovorima baš i nema: „Ne pregovara se o konkretnim pravnim stečevinama. Pregovara se o prijelaznom razdoblju potrebnom za njihovu primjenu. Međutim, mislim da će posebnosti koje Hrvatska ima trebati uzeti u obzir. Za nas je veoma važno da imamo pred sobom iskustva petog vala proširenja, za nas dragocjena, i mogla bi nam na nekim područjima olakšati posao.“

Burza reagirala pozitivno

Prve pozitivne signale nakon burne luksemburške noći Hrvatska je zabilježila na burzama. Hrvatski su ulagači munjevito i gotovo euforično reagirali pa je promet vrijednosnicama na zagrebačkoj i varaždinskoj burzi bio tri puta veći nego inače, dok je vrijednost dionica porasla za više od četiri posto. Ministar financija Ivan Šuker nije krio zadovoljstvo: „Oni koji ulažu svoje novce žele uložiti samo tamo gdje je sigurno.“

Uređeno tržište i slobodno kretanje kapitala, roba i usluga otvorit će vrata poduzetnicima pa upravo oni, smatra Miroslav Božić, voditelj Uprave za poljoprivrednu politiku, Europsku uniju i međunarodnu suradnju, mogu ovim početkom pregovora dobiti vjetar u leđa za poslovne planove: „Ja sam uvjeren da će im biti lakše poslovati u Europskoj uniji, ali moram odmah dodati da će nekim lobističkim skupinama i nekim mikroskupinama, koje danas imaju zatvoreno tržište, biti puno teže.“

Ministar poljoprivrede Petar Čobanković već je seljacima odaslao neke umirujuće poruke, a iz tog je resora, kao i prethodno iz vlade, javnosti poručeno kako ne treba strahovati za neke tradicionalne proizvode kao što su sir, vrhnje, pršut ili rakija. „Budimo posvećeni našim proizvodima i nema nikakvog razloga da se, uz veterinarski nadzor naravno, takvim proizvodima ne trguje i u budućnosti“, naglašava Božić.

Građani se boje skoka cijena

Hrvatska je pregovarački okvir dobila 16. ožujka, a prema nekim procjenama, samo za zaštitu okoliša valjat će izdvojiti od 6 do 11 milijardi dolara, uglavnom za sanaciju nelegalnih odlagališta otpada. Hrvatska može očekivati godišnje oko 245 milijuna dolara bespovratne pomoći za kvalitetne programe, a može računati i na povoljnije kredite za strukturalne promjene. No, građani strahuju da će priključenje Uniji donijeti veće cijene. To i nije daleko od istine, upozorava Luka Brkić, profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, ali i kaže da taj rast neće biti tako osjetan: „Ozbiljne analize pokazuju da se može računati ili da bi se trebalo računati da će doći do blagog rasta cijena u Hrvatskoj. No, to nije drastično. Naime, konvergencija cijena hrvatskog gospodarstva s prosjekom u Uniji pokazuje da smo mi gotovo na toj razini, možda nekih 80 do 85 posto.“

Dosad je Hrvatska izdvajala tri do četiri posto proračunskog novca za raznorazne potpore i subvencije. Kako je to daleko više od onoga što se izdvaja u članicama Unije, mnoge će se privredne grane, primjerice brodogradnja, naći u daleko težem položaju no dosad. Ukidanjem nulte stope PDV-a, što također čeka Hrvatsku, nužno će poskupjeti kruh, mlijeko, knjige i ini dosad neoporezovani proizvodi. Usprkos svijesti o tome da će se morati platiti cijena ulaska u Uniju, nakon luksemburške noći porasla je potora građana Hrvatske ulasku u tu međunarodnu udrugu.

Porast sklonosti Uniji vlada i pregovarači ne smiju zbog brzine ili nedovoljne pripremljenosti prokockati, jer konačna odluka o Hrvatskom ulasku u Uniju ipak pada na referendumu. A na njemu neće biti pozitivnog očitovanja, ako građani u vlastitoj svakodnevici ne osjete bolji život.