Bitka za slobodu tiska (još) nije izvojevana

Irak ostaje najpogubnija zemlja za novinare. Od početka rata prije tri godine tamo je poginulo 87 reportera. No, do pogoršanja situacije došlo je i drugdje na svijetu: primjerice na Filipinima ili u Nepalu. Srednjoazijska država Uzbekistan je nakon pokolja nad pobunjenicima u svibnju prošle godine gotovo nedostupna za strane novinare, dok u Bjelorusiji više da i nema neovisnih glasova. Ruski elektronski mediji u međuvremenu su u cijelosti podržavljeni ili su pod nadzorom Kremlja, dok je nekolicina preostalih slobodnih novina izložena golemom pritisku.

Sloboda medija ograničena je, međutim, i u zemljama Europske unije i Sjeverne Amerike, stoji dalje u izvješću «Reportera bez granica». Stanje se, doduše, ne dâ usporediti na primjer s onom u Siriji, ali napadi na institut zaštite izvora podataka ili premetačine u redakcijama pokazuju kako i u SAD-u, Francuskoj ili Njemačkoj stalno valja braniti slobodu medija.

«Reporteri bez granica» predstavili su i godišnji popis «37 najvećih neprijatelja slobode tiska». On obuhvaća osobe koje posjeduju moć zatvaranja medija, slanja novinara u zatvor, njihovog otimanja ili ubijanja, ali im se, zahvaljujući položaju, za to niti sudi, niti ih se kažnjava. Na popisu su, među ostalima, ruski predsjednik Putin, nepalski kralj Gyanendra, kubanski šef države Kastro i «posljednji europski diktator», bjeloruski predsjednik Lukašenko. Od novih imena tu je od danas iranski predsjednik Ahmadinedžad.