Bogati sjever i siromašni jug

Kriza traje i traje i sve su vidljivije njezine posljedice u Europi. Stopa nezaposlenosti dosegla je rekordnu razinu (11,8% u eurozoni), a za osobe bez radnog mjesta sve je teže pronaći posao. Sve većem broju građana prijeti i siromaštvo. U aktualnom izvještaju europskog povjerenika za socijalna pitanja Laszla Andora stoji: "Prihodi kućanstava su opali, a rizik siromaštva stalno raste." No, nisu sve skupine podjednako pogođene tim razvojem. Andor je precizirao da trajno siromaštvo najviše prijeti mladim odraslim osobama, nezaposlenim ženama i samohranim majkama.

Na početku krize Europska komisija i zemlje članice obećali su uvođenje takozvanih "automatskih stabilizatora". Socijalni sustavni trebali su ublažiti posljedice krize. Ali zbog pada poreznih prihoda i porasta stope socijalnih izdataka, mnogim državama jednostavno nedostaje sredstava kojima bi zaštitili prihode kućanstava od posljedica krize.

Vijest koja najviše zabrinjava u novom izvještaju je vezana uz činjenica da u Europskoj uniji i posebice u eurozoni sve više raste jaz između relativno stabilnog sjevera i juga, koji tone sve više u ponor. Na primjer, stopa nezaposlenosti u Austriji je po aktualnim podacima Europskog ureda za statistiku (Eurostat) samo 4,5% radno sposobnih bez posla. U Španjolskoj stopa nezaposlenosti iznosi čak 26,6%. Među mladima u Grčkoj i Španjolskoj stopa nezaposlenosti je još i viša. Preko 50% mladih tamo je bez posla.

Komisija je uznemirena

Povjerenik Andor tvrdi da su problemi djelomično pogrešne ili manjkave kvalifikacije: "Na jugu i istoku Europe kvalifikacije ne odgovaraju dobro ponuđenim radnim mjestima, i to se još i pogoršalo." Puno zemalja trenutno se suočava sa "začaranim krugom" - kombinacijom nezaposlenosti, pada poreznih prihoda, padom volumena investicija, recesijom i još većom stopom nezaposlenosti. Na drugoj strani u zemljama poput Njemačke, Francuske ili Poljske, i u kiznoj 2012. godini su prihodi kućanstava porasli.

Komisija je uznemirena aktualnim razvojem. Kao rješenje za rastući jaz između sjevera i juga, Komisija predlaže "ofenzivu kvalificiranja", reformu tržišta rada i korekcije socijalnih sustava. Obzirom na visoku stopu nezaposlenosti, "apsolutno će biti potreban" i Europski socijalni fond. Minimalne plaće bi mogle također pomoći. Patrick Itschert, zamjenik glavnog tajnika Europskog saveza sindikaza ETUC nema naravno ništa protiv minimalaca i kvalifikacijskih mjera. Ali u intervjuu za Deutsche Welle on kritizira "slijepu politiku štednje" Europske komisije. Reforme tržišta rada neće stvoriti nova radna mjesta, tvrdi on: "Trišno natjecanje isključivo preko plaća znači kineski model. A to mi ne želimo".

Njemački sindikalni savez reagirao je na izvještaj Europske komisije zahtjevom za "Marshallovim planom za Europu" i kritikom. Socijalni jaz se do sada ignoriralo u pokušajima rješavanja krize u Europskoj uniji, tvrde sindikalci.