1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Borba za opstanak - Spreewald pred nestankom

Dagmar Röhrlich24. svibnja 2005

Spreewald u blizini Berlina je jedno od najljepših izletišta u Njemačkoj. Jedinstvene, predivne i poplavljene šume Spreewalda se mogu istražiti malim brodicama. Za nekoliko desetljeća će, i to zbog očekivanih klimatskih promjena doći kraj toj idili.

https://p.dw.com/p/9Zr2
Spreewald - omiljeno turističko odredište
Spreewald - omiljeno turističko odredišteFoto: dpa - Report

To je zaključak studije pod naslovom «Globalne promjene vodenog krvotoka» saveznog ministarstva za obrazovanje i istraživanje.

Količina padalina, kojih u Porajnju ima još obilno, na Labi je znatno opala. Taj prirodni trend će u idućim desetljećima dodatno zaoštriti promjene u klimi, smatra Bernd Hansjürgens iz Istraživačkog centra za okoliš u Leipzigu i Halleu:

«Područje Laba je jedno relativno sušno srednjeeuropsko područje. Godišnje bilježimo samo oko 600 milimetara padalina i ta suhoća je sve uočljivija.»

U zadnjih 50 godina prosječna temeperatura je već znatno porasla i to za jedan do 1,5 stupanj Celzijusa.

«Količina padalina u ljetnim mjesecima je opala, a u zimskim porasla.»

Taj trend, koji će se po proračunima nastaviti sve do 2050. ima i posljedice na samu Labu: pitanje je koliko će ta rijeka dobiti «nove vode» i kakve je ona kvalitete? Strukturne promjene u regiji u kojoj se nekoć kopao smeđi ugalj za sobom nose i još zantno dramatičnije posljedice. Bernd Hansjürgens:

«U Lužičkoj već je u tijeku ogroman proces transformacije. U toj regiji je zbog rudarstva umjetno stvoren posve drugačiji vodeni režim od izvornog. Za iskopavanje jedne tone smeđog uglja potrebno je šest tona vode. U razdoblju između 1950. i 1990. to je dovelo do toga da je Lužičkoj regiji «oduzeta» enormna vodena količina koja je onda «prebačena» u rijeku Spree.

Bez te infuzije razina vode u Spree će opasti na otprilike petinu do desetinu razine koja se ustalila u zadnjih 50 godina.

«To ima naravno posljedice i na Spreewald, taj dragocjeni biotop, ali i na Berlin. U Berlinu će u rijeci Spree biti puno manje vode nego što je to bio slučaj ranije. Opasnost leži u mogućnosti opadanja razine vode u Spreewaldu ukoliko doista ubuduće bude ispumpavano manje vode iz rudarskog područja. Posljedica: dio Spreewalda bi s vremenom jednostavno nestao.»

Nakon zatvaranja rudnika više se na raspolaganju nema vodu koja se prije ispumpavala u Lužičkoj. Bivši rudnici se onda moraju potopiti svježom riječnom vodom, budući da je temeljna voda koja se inače skuplja u rudniku prepuna sumpora i drugih štetnih tvari. Prijelaz na nove uvjete se pokušava ostvariti postupno kako bi se Spreewald mogao polako priviknuti na to da više ne prima vodu iz Lužičke.

No, što se god više odugovlači s rješenjem, sve kasnije i kasnije će biti moguće turističko korištenje Lužičke. Jedan scenario rješenje sadašnje situacije je isušivanje manjih rječica koje se ulijevaju u Spree i s tom vodom napuniti rudnike. Osim toga se razmišlja i o transportu vode iz Odre. Stručnjaci još moraju izračunati kakve bi to posljedice imalo. Nije isključeno ni pogoršanje ionako loše kvalitete vode u rijeci Spree. Još dakle nije jasno koja je alternativa najbolja. Dio Spreewalda će u svakom slučaju nestati. Valja razmisliti koje dijelove se treba zadržati. U slučaju potrebe se mora posegnuti i za tehnikom kako bi se prirodu očuvalo za turiste.