1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Brazil na putu u "Isusokraciju"

A. Prange De Oliveira / A. Šubić28. ožujka 2013

Brazil je zemlja s najviše kršćana na svijetu. U posljednje vrijeme se predstavnici crkava sve više guraju i u politički život. Tu nije riječ samo o Katoličkoj crkvi, nego upravo neovisne crkve tako žele privući pažnju.

https://p.dw.com/p/184sf
Pilgrims cross the pedestrian bridge that connects the old and new basilicas of Our Lady of Aparecida during Brazil patron saint's day in Aparecida, 170 km east of Sao Paulo, Brazil, on October 12, 2012. Accounts claim that the 39-cm-high teracotta statuette of Our Lady of Aparecida was caught in their net by three fishermen in 1717, and became Brazil's national patroness in 1930. The Basilica, the world largest Marian will receive 146,000 pilgrims this year. AFP PHOTO/Yasuyoshi CHIBA (Photo credit should read YASUYOSHI CHIBA/AFP/GettyImages)
Brasilien Aparecida KircheFoto: Yasuyoshi Chiba/AFP/Getty Images

Brazil je zemlja u kojoj se i u Ustavu jamči da se crkva mora držati podalje od državne vlasti, ali pitanje vjere je još uvijek veoma važno pitanje za mnoge Brazilce. Oko 90% od 200 milijuna stanovnika te zemlje se smatra kršćanima i vjerska pitanja su, prema istraživanjima zaklade Getúlio Vargas, u toj zemlji podjednako važna kao na primjer u Indiji ili Maleziji. Isto tako, polovica tih vjernika redovito odlazi u crkvu.

Zato je crkva i važna politička pozornica, osobito za čelnike neovisnih evangeličkih crkava. A usprkos vjerskim osjećajima, čak je i u Brazilu podiglo mnogo prašine kad je, početkom ovog mjeseca, evangelički zastupnik u brazilskom parlamentu Marco Feliciano - imenovan za predsjednika Parlamentarnog povjerenstva za ljudska prava.

Marco Feliciano
Marco Feliciano izaziva i u inozemstvu buru zbog svojih netrpeljivih izjavaFoto: José Cruz/ABr

Zaštitnik ljudskih prava netrpeljivih gledišta

Feliciano je propovjednik i na čelu je zajednice novorođenih kršćana Catedral do Avivamento. Vjernike i pozornost javnosti privlači mnogim, izrazito konzervativnim gledištima, a osobito napada homoseksualce. Njih optužuje kako žele uništiti "svetu brazilsku obitelj", a Feliciano napada i državne organe ako previše odstupaju od Kristovog nauka - odnosno od nauka kako ga shvaća Feliciano. Tako je i nakon odluke Ustavnog suda Brazila o pobačaju optužio taj sud da "vrijeđa Boga".

Izjave tog propovjednika su dobro poznate i u Brazilu i u inozemstvu. Zbog njegovih stavova su održani brojni prosvjedi - prošlog tjedna čak i u Berlinu, a vlada Brazila se uvijek iznova izričito distancira od stavova Feliciana o manjinama. Ali ipak: upravo je to sad čovjek koji, u ime brazilskog parlamenta, nadzire poštivanje ljudskih prava!

Razlog tome jest što mnogi propovjednici tih neovisnih crkava koriste propovjedaonicu i da bi svoje vjernike uvjerili da glasuju za njih - kako bi Brazil odveli na put "Države Božje". Još početkom devedesetih je oko tridesetak takvih propovjednika sjedilo i u Parlamentu, danas ih je 73. Ako se tome pribroje i zastupnici konzervativnih katoličkih stranaka, oni raspolažu sa 192 zastupnika - 40% Parlamenta, što uvelike utječe i na rasprave o pitanjima poput onih o zaštiti života teško bolesnih ili o pobačaju.

Crkva Aparecida do Norte
U Brazilu vjernici još uvijek redovito odlaze u crkveFoto: Mauricio Lima/AFP/Getty Images

Borba protiv Katoličke crkve

No, između pripadnika takvih neovisnih crkava i katoličke crkve u Brazilu nipošto ne vlada pretjerana sloga. Jer te "nove" crkve žele isti utjecaj u društvu kakav ga ima i "službena", Katolička crkva, objašnjava Christina Vital koja je netom objavila i studiju o tom pitanju. "To natjecanje se preselilo iz crkava u politiku, jer politička moć jamči i prisutnost u javnom životu", smatra Vital. I podsjeća: nije li i Katolička crkva na taj način uvijek bila uspješna?

Takva "reklama" za njihove crkve na političkoj pozornici se pokazala uspješnom. Sve više Brazilaca okreće leđa katoličkoj crkvi i slijedi zvučne propovijedi koje se čuju u neovisnim crkvama. Od početka ovog stoljeća do 2010. je i prema službenim statistikama Brazila, broj vjernika takvih evangeličkih crkava narastao sa 15 na 22% - a udio katolika se smanjio sa 74 na 68%. To nije problem samo Brazila, nego takve crkve nalaze sve više pristaša i u drugim zemljama Južne Amerike, pa tako i u Argentini, domovini pape Franje.

Univerzalna crkva Kraljevstva Božjeg Brazila
Ali sve više vjernika okreće leđa Katoličkoj crkvi i pohađa neovisne, poput ove pentekostalne 'Univerzalne crkve Kraljevstva Božjeg Brazila'Foto: picture-alliance/Godong

Naravno, razlog takovoj borbi za vjernike nije samo želja propovjednika da Brazil povedu putem "Isusokracije", nego i - novac i društveni utjecaj. Katolička crkva, u doba portugalske kolonijalne vladavine nad ovom zemljom Južne Amerike praktično jedina crkva koja je bila priznata, još uvijek nadzire vjeronauk po školama i vjersku utjehu po zatvorima, bolnicama...

"Slavimo Boga" u Brazilu

Frank Usarski s katoličkog sveučilišta u Sao Paulu objašnjava kako mnoge zajednice takvih reformiranih crkava žele promijeniti tu dominaciju Katoličke crkve i traže ista prava i za sebe. Jer konačno, sad i one raspolažu milijunima vjernika koji vjerno slušaju njihove propovijedi i odlaze u njihove crkve.

Dok to ne uspiju, nastavit će se i borba za veći utjecaj crkava u političkom životu - i borba između neovisnih i Katoličke crkve za vjernike Brazila. Hoće li to Brazil odvesti u nekakvu teokraciju i kršćansku inačicu jednog Irana, teško je reći - jer Brazil donekle to već jest. Naime, koliko god da u Ustavu piše da je Brazil svjetovna država, tako se čak i autori Ustava iz 1989. u preambuli pozivaju na "zaštitu Božju".

Pedro Scherer
Brazilac Scherer je bio jedan od favorita za papuFoto: Reuters

I na novčanicama brazilske valute, slično kao i kod američkog dolara, se također poziva na Božju zaštitu. Na dolaru piše In God we trust - vjerujemo u Boga, a na svakom brazilskom realu piše Deus seja louvado - slavimo Boga!