1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Brdo filmova na Motovunskom festivalu

Dunja Dragojević31. srpnja 2007

Motovun, srednjovjekovni gradic smjesten 277 metara iznad stvarnosti, idealno je mjesto za čaroliju pokretnih slika, smatraju organizatori Motovunskog filmskog festivala.

https://p.dw.com/p/BNdQ
Motovun koncem srpnja postaje okupljalište ljubitelja filma i sve više poprima kultni status.Foto: Dunja Dragojevic-Kersten

Oni već gotovo jedno desetljeće „dovlače“ brdo filmova na to pitoreskno istarsko brdo. Od 23. do 27. srpnja odrzan je 9. Motovun Film Festival koji je - iako relativno kratkog "staža" , već ostvario kultni status. Izmedju 30-ak filmova u glavnoj konkurenciji žiri na čelu sa slavnim mađarskim redateljem Istvanom Szaboom kao najboljem je „Zlatni propeler“ dodijelio izraelskom filmu „Drago blato“.

Dobro dosli na brdo filmova! – tim riječima su organizatori festivala pozivali i pozdravljali motovunsku publiku pametno iskoristivši potencijal igre riječi koji Motovun nudi svojim geografskim smještajem. A ova metafora nije umjetno navučena – Motovun je stvarno usred oblaka i na njemu se stvarno ove godine moglo vidjeti brdo filmova. Od onih jutarnjih projekcija u zatvorenim kinima koje su počinjale u 10 ujutro, preko popodnevnih u malim i još manjim kinima, do večernjih na glavnom trgu pod zvjezdanim nebom – u 5 dana ukupno njih 60-ak.

A kada bi završio taj službeni dio programa – uglavnom filmovima iz sporednog programa retrospektive japanskog horora, počeo bi party – u jedan, dva u noći – s Tamarom Obrovac, Vojvodjanskim tamburasima i Letom 3…

Motovun - nekad i sada

I ovaj, kao i svi ostali veliki i mali festivali na svijetu, sprema se čitavu godinu. Rajko Grlić od početka, a od prije par godina i Jurica Pavičić, gledaju filmove i biraju ih za motovunski festival. Kada je Motovun 1999. krenuo, u Hrvatskoj nije postojalo niti jedno multipleks kino, niti jedan međunarodni filmski festival, a uopće mu je jedina konkurencija bila Pula. Tada je Motovun imao i snažan politički pečat. Izbor za Motovun je bio protiv Pule, protiv desnog, za više demokracije, tolerantnije i otvorenije društvo. Danas to više, srećom, nije potrebno. Hrvatska je dobila još 7-8 festivala – puno njih rade upravo ljudi koji su nekada pokrenuli motovunski, kako bi Jurica Pavičić rekao: okolina se „motovunizirala“.

Na ovogodisnjem festivalu moglo vidjeti samo nekoliko naslova poznatih široj publici – prije svega dva kandidata za Oscara u kategoriji stranog filma: „Panov labirint“ meksičkog redatleja Gullerma del Tora i danski „Nakon vjenčanja“.

Film koji je dobio glavnu nagradu, „Drago blato“, autobiografska priča izraelskog Drora Shaula bešpostedna je kritika kibuca koja je podijelila izraelsku javnost. Topao je to, gledljiv i dirljiv film za koji je stvarno šteta da ga neće vidjeti i šira publika jer doista nije jedan od onih hermetičnih, teških art-filmova.

Druga novost na ovogodišnjem Motovunu je jačanje regionalnog programa i predstavljanje kinematografije zemlje-partnera, ove godine Vojvodine. „More koje je nekada oplahivalo Motovun i preplavljivalo Vojvodinu naša je zajednička prošslost“, tvrdi umjetnički direktor festivala Rajko Grlić i tom zajedničkom prošlošću te vjerom u zajedničko iskustvo u budućnosti opravdava ovaj izbor.

Više je - bolje

Tim geslom su se ove godine vodili organizatori Motovuna šireći ovogodišnji program – i sadržajno i kvantitativno.

40 000 ljudi ove je godine u pet dana posjetilo filmsku autonomnu pokrajinu Motovun u kojem u izvanfestivalskim vremenima živi svega 600 duša. To je najbolji dokaz da organizatori festivala imaju uspješan koncept koji publika zna prepoznati.

Sve više je i među filmašima na festivalu i među publikom, stranih gostiju. čuje se sve više stranih jezika i vidi sve više stranih registracija i direktor Mirković ne krije da bi bio sretan kad bi Motovun dobilo svoje mjesto na filmskoj festivalskoj karti Europe.