Brodogradnja u procvatu

Gotovo 90 posto sve robe u svijetu prevozi se brodovima, a od toga najmanje 60 posto u kontejnerima. Stoga ni najmanje ne čudi što se u ovoj branši, koja doživljava svoj pravi procvat, najviše naručuju upravo kontejnerski brodovi. No, traže se i ostali tipovi brodova, a brodograditeljstvu ide dobro kao nikada do sada.
Potražnja za brodovima je trenutno toliko visoka da su brodogradilišta diljem svijeta sljedeće tri godine već zasuta narudžbama. Najviše koristi od ovog trenda imaju najveće brodograditeljske nacije Dalekog istoka. Najviše brodova - 42 posto od ukupne svjetske proizvodnje naručuje Koreja, a slijede je Japan i Kina s po 20 posto. No i njemačka je brodogradnja uhvatila korak s vremenom i pronašla svoje mjesto, napominje Jürgen Kennemann, predsjednik Saveza brodogradnje i pomorske tehnike: "Pokazalo se da se Koreja specijalizirala za velike kontejnerske brodove i mi smo ustanovili da mi tu ne možemo konkurirati, tako da smo se okrenuli prema proizvodnji kontejnerskih brodova srednje veličine i specijalnih tankera. To se pokazalo kao vrlo dobra orijentacija, tako da mi u kategoriji brodova između 200 i 2500 bruto registarskih tona dobivamo narudžbe za oko 40 do 45 posto svjetske proizvodnje."
No, kad je riječ o europskoj, a napose o njemačkoj brodogradnji, ne traži se toliko masovna proizvodnja, već proizvodnja visoko kvalitetnih i vrhunski opremljenih brodova. "To znači razvoj u području visoke know-how tehnologije, razvoj specijaliziranih brodova, a u suradnji s proizvođačima posebne opreme takve koncepte treba na vrijeme realizirati. Za Njemačku je jedino to dugoročni razvoj i mi pri tome ne žalimo uložena sredstva", ističe Kennemann.
Sličan trend slijede i ostali europski brodograditelji. Njemački bodograditelji imaju pune ruke posla s narudžbama sve do 2009. godine, a neki čak i do 2010. godine.
"Specijalizirali smo se za trgovačke brodove - dakle ne za obične tankere, već za specijalne tankerske brodove koji prevoze na primjer kemikalije i imaju dvostruku oplatu, kao i za specijalne kontejnerske brodove koji ispunjavaju posebne zahtjeve - na primjer - lomljenje leda, veliku nosivost i veliku brzinu ", objašnjava predsjednik strukovne udruge.
Da bi držali korak s ovim vrlo zahtjevnim i unosnim segmentom tržišta koje traži vrhunska tehnička rješenja, europski brodograditelji i njihovi dobavljači moraju razmišljati na drugačiji način - sada se traže takozvana integrirana rješenja. Njima se dobavljače uključuje u nove projekte već od faze planiranja, a od svih se suradnika traži visoki stupanj kooperacije. Taj koncept automobilska industrija uspješno provodi već godinama. Savez europskih brodograditelja međutim među svojim članovima nailazi i na otpore, pojašnjava predsjednik Saveza, Nizozemac Pim van Gulpen: "To nije tako jednostavno, jer to podrazumijeva da poduzetnici imaju puno međusobno povjerenje i da su spremni drugima pokazati svoj know-how i to u već najranijoj fazi. Mnogima se to čini vrlo opasno, jer se time otkriva vlastiti dio tog znanja. No to je neizbježno - dijeliti znanje kojim se raspolaže ako se želi biti inovativan, jer se jedino na taj način to znanje može uvećavati."
Ali u jednom vrlo značajnom segmentu tog tržišta ti apeli neće naići na podršku. Talijanska, nizozemska i njemačka brodogradilišta, naime, najtraženije su adrese za najveće svjetske bogataše. Sve je više narudžbi za takozvane super ili mega jahte od 30 metara dužine na dalje, a u tom luksuznom području se osim najviše tehnologije najvište traži - potpuna diskrecija.