Budućnosti nema bez suočavanja s prošlošću
1. veljače 2008
"Drugi pored mene" naziv je zapažene antologije biografskih zapisa, pripovjetki i eseja pisaca iz jugoistočne Europe, što je nedavno objavljena u Njemačkoj. Tiskanje knjige pomogla je Zaklada Roberta Boscha koja je tim povodom sinoć (31.1.) u Berlinu organizirala skup na temu "Balkan u budućnosti Europe". Nakon uvodnog izlaganja poznavatelja prilika u regiji, švedskog ministra vanjskih poslova Carla Bildta razvila se vrlo živa i na trenutke kontroverzna rasprava u kojoj su sudjelovali neki od vodećih intelektualaca iz Hrvatske, BiH, Srbije i Albanije.
Za Carla Bildta nema sumnje: Balkan je jedan od najvećih izazova svjetske politike. Bivši posebni izaslanik Ujedinjenih naroda i Europske unije za zemlje regije i međunarodni upravitelj u Bosni i Hercegovini zagovara u prvom redu podršku ekonomskom razvoju tog prostora kao preduvjet političke stabilnosti kroz što bržu europsku integraciju. "To je ključ za budućnost regije", i to cijele, a ne samo njezinih pojedinih djelova, poručuje Bildt nakon britke analize povijesnog razvoja i današnjice u zemljama nekadašnje Jugoslavije i čitave jugoistočne Europe.
Problem su ubojice iz ljubavi
No, da zajedničke budućnosti u nadnacionalnoj tvorevini poput EU-a ne može biti bez suočavanja s prošlošću, pokazala je rasprava u kojoj su sudjelovali predstavnici elite donedavno zaraćenih naroda. "Ljudi koji su ubijali iz mržnje shvaćaju da su pogriješili. Ljudima koji su ubijali iz ljubavi, iz ljubavi prema domovini, je savijest čista. To je naš poslijeratni problem", istaknuo je među ostalim hrvatski filozof Žarko Puhovski. Nisu okrivljeni za ratne zločine i predstavnici vlasti jedini koji ne žele pogledati istini u oči, dodaje književnica i novinarka Slavenka Drakulić, "već i obični ljudi, i zato se radi o vrlo teškom procesu". Da će on s vremenom jačati i razvijati se, Drakulić je uvjerena baš kao i Puhovski.
Ništa manje kritičan bio je i odnos sudionika rasprave prema samoj Europskoj uniji. Ukazano je kako se nitko u Bruxellesu ne usudi reći da bi neovisnost Kosova bila kršenje međunarodnog prava, premda ugledna srbijanska spisateljica Biljana Srbljanović priznaje kako "pripada manjini građana koja smatra da bi Srbija trebala proglasiti neovisnost od Kosova". Puhovski pak najviše kritizira dvostruka mjerila EU-a koji prešutno tolerira grčki nacionalizam, a u članstvo prima izrazito korumpirane zemlje poput Bugarske, pa temu skupa zaključuje riječima: "Problem nije europeizacija balkana, problem je balkanizacija Europske unije."