BUGA u Münchenu
14. svibnja 2005
Organizatori iz grada-domaćina, Münchena, ove su godine zakoračili posve novim putem. Tek će se pokazati na kakav će odjek kod posjetitelja naići dijelom neobične zamisli profesionalnih vrtlara.
«Vi tamo! Stanite kad Vam kažem! Nećete valjda htjeti proći mimo najljepšeg cvijeta u ovom vrtu? Tko je umišljen? Ja? To što Vam govorim čista je istina! Naposlijetku, i moje ime potječe od najljepšeg čovjeka koji se ikada rodio. Ako niste znali, on je bio Grk i zvao se Narcis.»
U vrtu koji govori svaki cvijet ima svoju vlastitu priču i svaki od njih, a ne samo ovaj nametljivi narcis, kroz skrivene zvučnike pripovijeda ju začuđenim posjetiteljima. Jedan od slušatelja, Heinz Hartl, mladić iz Münchena, po prvi puta razgledava Bundesgartenschau: «Došao sam danas obići Bundesgartenschau, jer sam nedavno vidio prilog o izložbi na televiziji i jer me zanimao koncept oblikovanja vrtova, posebno ovih staničnih vrtova, ali i vrtova koji govore te Kuće orhideja.»
Heinzovi favoriti ubrajaju se u one novine, u koje se Bundesgartenschau 2005. upustio odvažno i uz mnogo rizika. Želja je organizatora da na zemljištu površine od preko 100 hektara, istočno od glavnog grada pokrajine Bavarske, pokažu više od svojih tradicionalnih prethodnika. Posjetitelji su se za prijašnjih izložaba mogli diviti uglavnom klasičnoj vrtlarskoj umjetnosti, ili na njima potražiti nadahnuće za oblikovanje privatnih vrtova. «Ovaj Bundesgartenschau ovdje, u Münchenu, ljude želi zabaviti, želi tijekom cijelog ljeta biti vrtno slavlje te želi potaknuti na bavljenje prirodom, vrtom, cvijećem i okolišem», kaže direktorica izložbe, Andrea Gebhardt.
Poticaje za to posjetitelji mogu naći u tematskom parku. Pod motom «Promjena perspektive» posjetitelj na prirodu gleda iz novog ugla, plazeći, primjerice, poput lisne uši po ogromnom hrastovom listu, ili se penjući poput sjenice u predimenzionirano gnijezdo.
Zabava ljudi – bio je to cilj i prve savezne izložbe cvijeća i vrtlarstva Bundesgartenschau 1951. u Hannoveru. Nakon svršetka II. svjetskog rata brojni su njemački gradovi ležali u ruševinama. Naplavine cvijeća i parkova ozelenile su i oživjele ožiljke razaranja. U mnogim gradovima zelene površine nastale su po uzoru na nasade s bivših izložaba cvijeća i vrtova.
Za organizaciju izložbe Bundesgartenschau München se natjecao 1997. Već godinu dana kasnije posađena su prva stabla. Na tlu stare zračne luke Riem danas raste 45 tisuća metara četvornih cvijeća i grmova. Do kraja izložbe u rujnu ove godine ti će nasadi više puta biti promijenjeni. No, ogromna ulaganja za grad-domaćin ipak se isplate, tvrdi Andrea Gebhardt: «Prva prednost za München je što će novi dio grada postati poznat. Druga je što će veliki park prirode u tom dijelu grada odjednom biti gotov. Treća prednost je što će München s ovako modernom izložbom postati poznat u cijelome svijetu. Osim toga se radi o turističkoj atrakciji koja se događa ovdje, u Münchenu.»
Utoliko je važnije da ovogodišnji Bundesgartenschau naiđe na dobar odaziv i odobravanje posjetitelja. Njegov inovativni koncept s promjenom perspektive uoči izložbe ocijenjen je vrlo rizičnim, jer – ako je vjerovati klišejima i predrasudama – mali, privatni njemački vrtlari baš i nisu nacionalni predstavnici avangardnog, slobodoumnog pokreta. No, posjetiteljima se najviše sviđaju upravo neobične ideje, smatra Andrea Gebhardt. Za neke od njih, poput Heinza Hartla, te bi novine trebale biti još i radikalnije: «Ono što mi nedostaje je divlje-romantični vrt sa zapletenim puteljcima i vodopadima te prirodom koja je prepuštena sama sebi i koja sve zarasta. Po mom mišljenju cijela ova izložba postavljena je odveć strogo, geometrijski i sterlino. Stabla su, na primjer, posađena u četvrtaste redove s preciznim, uvijek istim razmakom, a putevi su povučeni ravno poput niti...»
Unatoč tome te unatoč relativno visokoj cijeni ulaznica od 14 eura taj će münchenski mladić ponovno posjetiti izložbu, najkasnije u lipnju kada procvjetaju rododendroni. Mjesec dana kasnije u vrtu koji govori mogao bi čuti i jednu novu priču. Tada će, naime, umišljeni narcis svoju krunu morati prepustiti kraljici cvijeća: ruži.