Bundesliga - gospodarska lokomotiva

Čarobna brojka izgleda ovako: 2,081 milijardi eura. A čarobna brojka za njemačko ministarstvo financija glasi 800 milijuna. Toliko je naime njemačka Bundesliga utržila u sezoni 2011/2012 i toliko je uplatila na račun njemačkih poreznih uprava. Svi sretni i zadovoljni. U tu grupu spada i Ministarstvo rada. Jer Bundesliga nije samo poduzeće koje zapošljava nekoliko zvijezda u nogometnom dresu nego i čitavu vojsku zaposlenika. U njemačkom nogometnom cirkusu svakodnevni kruh zarađuje 16.000 građana Njemačke.

Zdrava računica

"Njemački nogometni klubovi i cijela liga mogu biti više nego ponosni na ono što je postignuto posljednjih godina", kaže direktor Njemačke nogometne lige (DFL) Christian Seifert, komentirajući nove gospodarske podatke njemačkog elitnog nogometnog društva. Utržak Bundeslige se iz godine u godinu povećava i najnoviji rekord je vrhunac osmogodišnjeg niza postizanja rekordnih financijskih uspjeha.

Kao i sama Njemačka i Bundesliga u nogometnom svijetu slovi za uzoritog učenika. Dok se ostale nogometne lige u Europi bore s dugovima, Bundesliga bilježi rekordne financijske uspjehe. Posebice što se tiče plaća profesionalnih igrača i trenera, unutar Bundeslige još uvijek vrijede zdravi poslovni odnosi gdje su ogromne premije za pojedine igrače na uštrb financijske stabilnosti kluba rijetkost. U Njemačkoj plaće profesionalaca čine udio od 37,8 posto u ukupnom prometu dok je u ostatku nogometne Europe taj postotak gotovo dvostruko viši.

Seifert prilikom predstavljanja gospodarske bilance Bundelige, nije propustio priliku "ubosti" neke klubove u susjedstvu gdje plaće za pojedine zvijezde premašuju ukupne utrške. Pritom je Seifert ciljao na francuski Paris St.Germaine koji si zahvaljujući arapskim "pumpačima novca" može priuštiti kupnju zvijezda poput Zlatana Ibrahimovića. No protiv svake ekonomske logike, kako smatra Sefert. "Mislim da su njihovi troškovi osoblja preko 100 posto", kaže Seifert.

Ulaganje u vlastiti pomladak

U Bundesligi se posljednjih godina ustalio stav po kojem je pametnije investirati u pomladak nego u basnoslovno skupe nogometaše iz inozemstva. Profesionalni nogometaš doduše još uvijek u prosjeku zaradi 1,6 milijuna eura po sezoni no istodobno su klubovi prve i druge lige u sezoni 2011/2013 po prvi put u izobrazbu pomladka investirali više od 100 milijuna eura. Ovo ulaganje je inače rezultat dogovora postignutog prije desetak godina i on je iznjedrio nekoliko igrača koji danas "drže" Bundesligu poput Marca Reusa, Maria Götzea ili Thomasa Müllera.

Milijarde Bundeslige počivaju na tri temelja: reklami (553 milijuna eura), prodaji TV prava (546 milijuna) i prodaji ulaznica (440 milijuna eura). I saldo pojedinih klubova je "najbolji posljednjih godina", kako je to rekao Seifert. 14 od 18 prvoligaških klubova, sezonu je završilo u plusu. No s financijskim problemima se muče klubovi koji ispadnu iz elitnog društva. Klubovi koji padnu u 3. ligu teško se nose s padom prihoda od reklama i TV prijenosa, što je dobro pokazao slučaj kluba Alemannia Aachen. Njemački nogometni savez (DFB) je zato pripremio program kojim bi se klubovima koji ispadnu iz 1. i 2. lige pomoglo kako bi financijski opet stali na noge.