1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Bush ili Kerry?

Anđelko Šubić3. studenoga 2004

Iako je republikanski tabor uvjeren da je George Bush pobijedio i na ovim izborima - u Sjedinjenim Državama ništa još nije riješeno: utrka koja se još uvijek vodi doslovce je rame uz rame. U ovome trenutku George Bush ima 154 elektorska glasa, John Kerry dva manje – 152.

https://p.dw.com/p/9ZIW
Samo konačan rezultat iz Ohia može okrenuti izbornu sreću - inače Bush može vladati Amerikom još 4 godine.
Samo konačan rezultat iz Ohia može okrenuti izbornu sreću - inače Bush može vladati Amerikom još 4 godine.Foto: AP

Očekuju se rezultati iz tri savezne države: čak i ako bi stigli rezultati iz Iowe, koja donosi sedam glasova i Novoga Meksika, s pet glasova, i ako bi svi oni otišli jednom ili drugom - ništa još nije riješeno. Znalo se da će ovi izbori biti tijesni i znalo se kako se možda može dogoditi da dan nakon izbora ipak još ne bude definitivno poznat predsjednik Sjedinjenih Američkih Država u slijedeće 4 godine. Jer po svemu sudeći, sve ovisi o odluci glasača i saveznoj državi Ohio: tamo doduše američki predsjednik Bush vodi sa 51 naprema 49% ali razlika zapravo iznosi samo oko 135.000 glasova.

"John Kerry i ja smo obećali američkom narodu kako će se na ovim izborima prebrojavati svaki glas i brojat ćemo svaki glas. Danas se držimo našeg obećanja i brojati ćemo svaku odluku birača. Najmanje ste to zaslužili. Hvala vam." - izjavio je demokratski kandidat za podpredsjednika, John Edwards i iako je američki predsjednik Bush uvjeren kako i država Ohio i njegovih, odlučujućih 20 elektora stoje na njegovoj strani, najavio je kako će "ostaviti još vremena" svom protivniku Kerryu i da će se obratiti javnosti tek kasnije u toku dana.

No Bush govori o današnjem danu - iako bi prebrojavanje u Ohiu moglo potrajati gotovo još dva tjedna. Sporni su takozvani "provizorni izborni listići" građana koji su pristupili izboru, ali koji nisu bili upisani u biračke popise. Po zakonu, tek za 11 dana će se svakog od njih provjeriti, da li zaslužuju pravo biranja i potom eventualno uvrstiti u ukupan izborni rezultat. A njihov je broj značajan - riječ je o barem 175.000 eventualnih birača a treba još prebrojati i oko 100.000 glasova birača koji su svoju odluku poslali poštom tako da se - principjelno - i nakon 99% prebrojanih "regularnih" glasova i razlike od točno 134.019 glasova u korist Busha, može otopiti ili čak okrenuti u korist Kerrya. Državni tajnik države Ohio, Kenneth Blackwell zato poručuje svima - udahnite duboko i odmorite se malo. Njegova se država neće ogriješiti o zakon: "Niti jedan privremeni izborni listić neće se prebrojati prije isteka od 11 dana od izbora. Naš je zakon potpuno jasan a tu dolaze i glasovi poslani pismom, iz inozemstva i od naših vojnika, koji trebaju tek danas biti poslani. Zato kažem; pričekajte, mi ne možemo jamčiti ishod nego samo možemo jamčiti kako će svi naši glasovi biti pošteno prebrojani, kako i predviđa naš sustav."

Povrh toga, Blackwell upozorava: na izborima 2000. također je bilo 100.000 "privremenih izbornih listića" i čak 90% od njih su po isteku tog roka bili priznati.

Ohio, savezna država na samoj granici sa Kanadom i velika otprilike poput Nizozemske, broji preko 11 milijuna stanovnika i 85% stanovnika su bijelci, 11,5 latino-amerikanci i oko 2% azijata. Ta je država doživjela i sretnije dane - spada u jedne od tipičnih država podijeljene između poljoprivrede i teške industrije pa je tako i stopa nezaposlenosti oko 6%, za 1 i pol postotka više nego što je američki prosjek. No na izborima 2000. tamošnji stanovnici više su vjerovali da će im George Bush donijeti novih radnih mjesta i sada je pitanje koje će praktično odlučiti predsjednika Sjedinjenih Američkih Država - da li mu i dalje vjeruju. Jer ovi izbori su duboko podijelili Ameriku. I participacija je bila rekordna i znatno je nadmašila očekivanja od 60% - mogao bi čak pasti i rekord iz 1960.od 62,8%. No čak i da se izborna sreća okrene u korist izazivača Kerrya - donekle bi se ponovila 2000. ali u obrnutom smjeru: naime, u apsolutnim iznosima i kada u Americi nebi bio na snazi sustav elektora, za Busha je glasovalo preko 3 i pol milijuna birača više nego za Kerrya.

Povrh toga, i u predstavničkim tijelima - za koje se također biralo - je sve ostalo po starom i Bushovi republikanci su zadržali većinu i u Senatu i u Kongresu. U Kongresu im je trenutno osigurano 227 mjesta - koliko su ih imali i do sada, ali demokrati su do sada osvojili samo 198, sedam manje nego u prethodnom sastavu i još je pitanje tko će zauzeti preostalih 10 mjesta. I u senatu su se birala 34 predstavnika saveznih država i republikanci i u njemu imaju većinu od 51 od ukupno 100 mjesta. No barem jedan od uticajnihBushovih stranačkih kolega nije uspio na ovim izborima: senator Tom Daschle nije se uspio opet probiti u Gornji dom američkog parlamenta.