CIA u rukama prekaljenog vojnika

David Patraeus slovi kao nesporno sjajan vojni strateg. No, može li biti i dobar direktor CIA-e? Američka inozemna obavještajna služba trebala bi, prema zakonu, prvenstveno skupljati informacije o drugim vladama, stanju u gospodarstvu, aktivnostima oporbe, i političare u Washingtonu opskrbljivati objektivnim analizama stanja. Direktno izvršavanje operacija je zapravo prije posao vojske. Od 1981. je CIA-i čak izričito zabranjeno direktno ili indirektno sudjelovanje u atentatima u inozemstvu. No, predsjednik - i samo on - može izdati dozvolu za tajne operacije, što su nakon terorističkih napada od 11. rujna 2011. i Bush i Obama češće činili. Samo s programom bespilotnih letjelica CIA je, prema Washington Postu, u Afganistanu, Pakistanu i u posljednje vrijeme na Arapskom poluotoku ubila oko 2.000 ljudi - visokorangirane članove Al Qaide, ali i civile. Gordon Adams s Američkog sveučilišta smatra kako je temeljni problem taj što CIA sama koristi bespilotne letjelice tipa Predator, puca na ljude, ispaljuje Hellfire-rakete i šalje naoružane ljude u druge zemlje. On sumnja da je širenje operativnog djelovanja te američke tajne službe mudro, jer vjeruje da je preduvjet za svaku dobru odluku objektivna analiza.

Pomućena objektivnost

Koliko je ona važna da bi se mogla donijeti ispravna politička odluka shvatio je Adams dok je je radio u Bijeloj kući, u centru za analizu, i u Nacionalnom sigurnosnom vijeću Clintonove administracije. On sada ni blizu nije jedini koji se pita: nije li ova objektivnost pomućena kada CIA sve više postaje aktivni sudionik operacija? U posjednje dvije i pol godine je Petraeusov prethodnik Leon Panetta već snažno politizirao CIA-inu borbu protiv terorizma, smatra Gordon Adams, no dolazak Patraeusa ga još više uznemiruje, jer general sam dolazi iz operativnog sektora. Unatoč svojoj doktorskoj tituli, on je čovjek s vojnim, a ne političko-analitičkim iskustvom, kaže.

CIA - nova vojska?

Petraeus je pak u više navrata naglasio kako on svoju vojničku uniformu i doslovno i figurativno ostavlja kod kuće. Najavio je kako svoj posao vidi tako da predsjedniku u jutarnjem brifingu prenosi analizu svojih stručnjaka, a ne da mu iznosi koje mišljenje kao bivši general ima o nekoj temi. No, konstelacija je vrlo zanimljiva. Još u srpnju je CIA naime u svojoj analizi zaključila da rat u Afganistanu koji Ameriku košta 100 milijardi dolara godišnje i brojne ljudske živote, u najboljem slučaju, kaska u mjestu. David Petraeus, tada još vrhovni zapovjednik ISAF-ovih jedinica toj se ocjeni odlučno usprotivio. On smatra da se rat na Hindukušu može dobiti, a brzo povlačenje američkih vojnika vidi kao fatalnu grešku. Postavlja se pitanje: koje će mišljenje sada Petraeus iznijeti predsjedniku Obami?

Profesor koji predaje sigurnosnu politiku na Američkom sveučilištu Gordon Adams, ukazuje i na to da su djelatnici tajnih službi uvijek skeptični prema direktoru koji nikada nije bio "jedan od njih". No, još nikada glavni direktor CIA-e nije bio jedan bivši vojnik. "I ja se bojim da će on tako utjecati na aktivnosti ove tajne službe da će ona više postati jedna nova vojska", zaključio je Adams.

Autor: Klaus Krämer/ dd

Odg. ur.:Snježana Kobešćak