Civilna vojna sluzba kao gospodarski faktor - Njemacka ukida vojni rok?
15. siječnja 2004Oglas
Njemacka nije jedina zemlja koja ima itekakvih problema što su njeni gradani sve stariji: mirovinski sustav je preopterecen, sustav zdravstvene zaštite bilježi milijarde gubitka ali jedan potez koji nacelno nema nikakve veze sa socijalnom skrbi mogao bi dosadašnju brigu za stare i bolesne dovesti prakticno do kolapsa. Jer sve su glasnija razmišljanja da se u Njemackoj ukine obaveza služenja vojnog roka. Sa tim pitanjem povezan je i problem tko ce onda zamijeniti - trenutno oko 92.600 mladica koji su odabrali civilno služenje vojnog roka pa tako gotovo besplatno rade poslove koje ponekad cak niti nebi smjeli jer bi zapravo na njihovom mjestu trebala biti i kvalificiranija i daleko bolje placena strucna osoba.
Još od pocetka šezdesetih u Njemackoj su "Zivis", "Zivildienstlesitende" prakticno nezaobilazne osobe u bolnicama i starackim domovima, u dostavi hrane starima i nemocnima ili u skrbi za teške bolesnike svih vrsta. Iako je vladajuci SPD do sada više puta naglašavao kako je protiv ukidanja vojnog roka - što onda znaci i protiv ukidanja njegova civilnog služenje - njihov manji koalicijski partner, stranka "Zelenih" zalaže se za ukidanje i jednog i drugog. Predsjednica stranke Zelenih, Angelika Beer kaze:
"Civilno služenje vojnog roka ne može dati opravdanje postojanju samog vojnog roka. Rocni sustav više nema smisla niti u društveno-politickim okvirima, a niti nema razloga da on opstane u svrhu obrane zemlje. Zato mora doci kraj i jednom i drugom",
smatra Beer.
U Njemackoj, zemlji s preko 4 milijuna nezaposlenih teoretski to ne bi trebao biti problem i štoviše, to bi mogla biti prilika da se jednim potezom pera stvori preko 90.000 radnih mjesta. To je , medjutim, teorija. Prakticno, svi znaju da se to nipošto nece dogoditi jer iako ce taj sektor uslužnih djelatnosti - upravo zbog starenja cjelokupne populacije - trebati sve više i više ljudi, sve manje i manje takvih osoba i pratecih institucija ce si moci priuštiti unajmiti i primjereno platiti strucnu osobu umjesto "Zivi-ja". Glasnogovornica njemackog Caritasa, Claudia Beck:
"Ima mjesta za bojazan da ce kvaliteta skrbi opasti, osobito u podrucjima u kojima su osobe na civilnom služenju vojnog roka bili u osobnom odnosu sa osobama kojoj je njega potrebna. Na primjer u njezi i pomoci osobama koji su teški invalidi ili u pratnji starim osobama,"
napominje Beck.
Ti mladi ljudi su nacelno tek pomoc strucnoj radnoj snazi - naprimjer medicinske sestre, u svakoj njemackoj bolnici vidjet cete ih kako voze pacijente na rentgen, dijele hranu ili tek razgovorom pomažu bolesnicima da prikrate vrijeme u bolnici. I to je teorija. Da, oni rade i to, ali nije rijetko da i sami dežuraju po noci na odjelima i onda - kada nema nikog drugog - dijele i psihofarmatike ili sredstva protiv bolova cija imena ne znaju cak niti izgovoriti. Bolnice i druge ustanove o tome nerado govore - jer za to bi, kratko i jasno, netko mogao i u zatvor. Zašto to ipak cine? Jer su "Zivi-ji" prakticno besplatna radna snaga u vremenima kada i mnoge ustanove za skrb rade na rubu bankrota.
Upravo danas komisija koju je sazvala ministrica za obitelj, Renate Schmidt predstavlja svoje zakljucke kako da se ispuni rupa u sustavu koja bi nastala ako bi se ukinulo civilno služenje vojnog roka.
Raspravljalo se o mnogo toga - o dobrovoljnom radu koje bi se moglo odbiti od poreza pa sve do uvodenja jednogodišnje obaveze skrbi za nemocne. Ali onda je netko ipak pogledao u Ustav pa se o tome odmah prestalo govoriti: u ovoj zemlji bi ipak trebalo biti normalno da se za rad placa a ne da se mlade ljude tek tako tjera na prakticko prisilan rad.
Još od pocetka šezdesetih u Njemackoj su "Zivis", "Zivildienstlesitende" prakticno nezaobilazne osobe u bolnicama i starackim domovima, u dostavi hrane starima i nemocnima ili u skrbi za teške bolesnike svih vrsta. Iako je vladajuci SPD do sada više puta naglašavao kako je protiv ukidanja vojnog roka - što onda znaci i protiv ukidanja njegova civilnog služenje - njihov manji koalicijski partner, stranka "Zelenih" zalaže se za ukidanje i jednog i drugog. Predsjednica stranke Zelenih, Angelika Beer kaze:
"Civilno služenje vojnog roka ne može dati opravdanje postojanju samog vojnog roka. Rocni sustav više nema smisla niti u društveno-politickim okvirima, a niti nema razloga da on opstane u svrhu obrane zemlje. Zato mora doci kraj i jednom i drugom",
smatra Beer.
U Njemackoj, zemlji s preko 4 milijuna nezaposlenih teoretski to ne bi trebao biti problem i štoviše, to bi mogla biti prilika da se jednim potezom pera stvori preko 90.000 radnih mjesta. To je , medjutim, teorija. Prakticno, svi znaju da se to nipošto nece dogoditi jer iako ce taj sektor uslužnih djelatnosti - upravo zbog starenja cjelokupne populacije - trebati sve više i više ljudi, sve manje i manje takvih osoba i pratecih institucija ce si moci priuštiti unajmiti i primjereno platiti strucnu osobu umjesto "Zivi-ja". Glasnogovornica njemackog Caritasa, Claudia Beck:
"Ima mjesta za bojazan da ce kvaliteta skrbi opasti, osobito u podrucjima u kojima su osobe na civilnom služenju vojnog roka bili u osobnom odnosu sa osobama kojoj je njega potrebna. Na primjer u njezi i pomoci osobama koji su teški invalidi ili u pratnji starim osobama,"
napominje Beck.
Ti mladi ljudi su nacelno tek pomoc strucnoj radnoj snazi - naprimjer medicinske sestre, u svakoj njemackoj bolnici vidjet cete ih kako voze pacijente na rentgen, dijele hranu ili tek razgovorom pomažu bolesnicima da prikrate vrijeme u bolnici. I to je teorija. Da, oni rade i to, ali nije rijetko da i sami dežuraju po noci na odjelima i onda - kada nema nikog drugog - dijele i psihofarmatike ili sredstva protiv bolova cija imena ne znaju cak niti izgovoriti. Bolnice i druge ustanove o tome nerado govore - jer za to bi, kratko i jasno, netko mogao i u zatvor. Zašto to ipak cine? Jer su "Zivi-ji" prakticno besplatna radna snaga u vremenima kada i mnoge ustanove za skrb rade na rubu bankrota.
Upravo danas komisija koju je sazvala ministrica za obitelj, Renate Schmidt predstavlja svoje zakljucke kako da se ispuni rupa u sustavu koja bi nastala ako bi se ukinulo civilno služenje vojnog roka.
Raspravljalo se o mnogo toga - o dobrovoljnom radu koje bi se moglo odbiti od poreza pa sve do uvodenja jednogodišnje obaveze skrbi za nemocne. Ali onda je netko ipak pogledao u Ustav pa se o tome odmah prestalo govoriti: u ovoj zemlji bi ipak trebalo biti normalno da se za rad placa a ne da se mlade ljude tek tako tjera na prakticko prisilan rad.
Oglas